STIŽE NOVI ZAKON O REFERENDUMU: / Pitanja će se morati preciznije definirati, a rok za skupljanje potpisa se produžava

Novim zakonom sustavno se uređuje referendumsko pitanje te se produljuje rok za skupljanje potpisa za referendum; uvodi se mogućnost saborskog protuprijedloga

4.12.2020.
15:57
Patrik Macek/Pixsell

Novim zakonskim okvirom o referendumu koji je pripremilo Ministarstvo pravosuđa i uprave preciznije je definirano referendumsko pitanje i način provjere potpisa, produljen je rok za skupljanje potpisa, a uvodi se i mogućnost da se na referendumu glasuje o protuprijedlogu Sabora. Zakonski prijedlog Ministarstvo je pripremilo kako bi se sustavno uredilo to pitanje s obzirom da postojeće uređenje referenduma, koje datira iz 1996. godine, nedostatno regulira to pitanje, izjavio je u petak ministar Ivan Malenica predstavljajući prijedlog koji je od danas na e-savjetovanju u razdoblju od 30 dana, nakon čega će ići u redovitu saborsku proceduru.

Ispunjavanje formalnih pretpostavki ispitivat će DIP

Institut referendumskog pitanja prijedlogom se prvi put rješava na sustavan način pa se propisuju formalne pretpostavke koje mora ispunjavati, što će prije raspisivanja referenduma ispitivati Državno izborno povjerenstvo (DIP). Time će se, kaže Malenica, izbjeći proglašavanje cjelokupnog glasanja nevažećim, što je moguće u slučajevima dvojbe oko toga je li određeno pitanje bilo nejasno, obmanjujuće ili sugestivno. U Ministarstvu napominju da i Venecijanska komisija inzistira na tome da određeno tijelo vlasti mora imati ovlast za ispravak neispravne formulacije referendumskog pitanja. O ustavnosti pitanja i dalje će odlučivati Ustavni sud u skladu sa svojim ovlastima. Zakonskim prijedlogom jasno će se propisati osnivanje organizacijskog odbora inicijative, kao i obveza upisa u evidenciju referendumskih inicijativa, koju će voditi DIP.

Rok za prikupljanje potpisa produljuje se s 15 na 30 dana

Rok za prikupljanje potpisa birača koji traže raspisivanje referenduma produljuje se s 15 na 30 dana, dok će 35 dana trajati čitav postupak izjašnjavanja birača, koji uključuje i pripremu listića za predaju Hrvatskom saboru. Novi zakon, za razliku od postojećeg, propisuje jedinstveni obrazac potpisne liste, koji će biti dostupan na DIP-ovim internetskim stranicama. Prijedlogom se također jasno definira pojam „potpis birača“ koji uz ime i prezime čine OIB, datum potpisivanja te vlastoručni potpis, ali i propisuje koji se potpis birača smatra pravovaljanim. Podaci koje će građeni unositi u potpisni list morat će odgovarati službenim evidencijama što, primjerice, znači da osoba koja se zove Stjepan mora u podacima navesti to ime, a ne Stipe. Također, potpis birača bit će pravovaljan ako su svi podaci točno i potpuno navedeni, na čitljiv način. Prijedlogom je predviđeno da rješenje kojim se utvrđuje ukupan broj birača upisanih u evidenciju birača s prebivalištem u Hrvatskoj, te deset posto od ukupnog broja birača donosi nadležni ministar u roku osam dana od dana objave odluke da se pristupa izjašnjavanju birača. U prijedlogu se detaljno razrađuje i postupak utvrđivanja broja i pravovaljanosti potpisa, koji će obavljati DIP u roku 30 dana od dana predaje kutija s potpisnim listama Hrvatskom saboru. U slučaju da DIP utvrdi da nije prikupljen potreban broj pravovaljanih potpisa predstavnici inicijative moći će podnijeti tužbu Visokom upravnom sudu u roku 15 dana.

Po uzoru na Švicarsku uvodi se mogućnost saborskog protuprijedloga

Prijedlogom je također uređeno da Hrvatski sabor raspisuje referendum u roku 30 dana od dana objave DIP-a u kojoj je utvrđeno da se dovoljan broj birača izjasnio o inicijativi. No, u tom roku referendum se ne bi raspisivao ako bi Sabor pokrenuo postupak ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom ili ako bi se pokrenuo postupak utvrđivanja protuprijedloga Hrvatskog sabora. Naime, novim rješenjem se po uzoru na Švicarsku uvode izravni i neizravni prijedlozi predstavničkog tijela pa će Sabor na prijedlog Odbora za ustav i politički sustav moći unutar 30 dana pokrenuti postupak utvrđivanja protuprijedloga referendumskog pitanja. Neizravnim protuprijedlogom uvrstile bi se tražene promjene u Ustav ili zakon, čime bi se ostvarili ciljevi inicijative bez održavanja referenduma, dok bi se o izravnom protuprijedlogu Sabora u slučaju da ga ne prihvati referendumska inicijativa odlučivalo istovremeno na referendumu o referendumskom pitanju narodne inicijative.

Prijedlogom se preciziraju i rokovi provedbe odluke o kojoj se odlučivalo na referendumu, uređuje pravo na promatranje i uređuje pitanje lokalnih referenduma.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali