Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

GODIŠNJE IZVJEŠĆE

STANJE DEMOKRACIJE U HRVATSKOJ JE NAJLOŠIJE OD 2009.: Hrvatska ne napreduje, a slučaj Agrokor sve je pogoršao

Države su na osnovu dobivenih ocjena svrstane u pet kategorija: učvršćene demokracije, poluučvršćene demokracije, tranzicijske vlade ili hibridni režimi, poluučvršćeni autoritarni režimi i učvršćeni autoritarni režimi. Hrvatska je dobila ukupnu ocjenu 3,75 što je njezin najlošiji rezultat od 2009. godine i pripada kategoriji poluučvršćenih demokracija.

Stanje demokracije u Hrvatskoj najlošije je u zadnjem desetljeću zbog deficita u demokratskom upravljanju, kaže se u najnovijem godišnjem izvješću američke nevladine organizacije Freedom House o razvoju demokracije u 29 tranzicijskih zemalja.

Stanje demokracije u 29 postkomunističkih država Europe i Azije

Američka nevladina organizacija Freedom House, koja se bavi istraživanjem i podupiranjem demokracije, slobode i ljudskih prava u svijetu, objavila je svoje redovito godišnje izvješće Zemlje u tranziciji koje govori o stanju demokracije u 29 postkomunističkih država u Europi i Aziji.  Države se u istraživanju Freedom Housea ocjenjuju  u sedam kategorija: izborni proces, civilno društvo, neovisnost medija, nacionalna demokratska vladavina, lokalna demokratska vladavina, zakonodavstvo i neovisnost sudstva i korupcija. Najbolja ocjena je jedan, a najlošija sedam.

Države su na osnovu dobivenih ocjena svrstane u pet kategorija: učvršćene demokracije, poluučvršćene demokracije, tranzicijske vlade ili hibridni režimi, poluučvršćeni autoritarni režimi i učvršćeni autoritarni režimi. Hrvatska je dobila ukupnu ocjenu 3,75 što je njezin najlošiji rezultat od 2009. godine i pripada kategoriji poluučvršćenih demokracija. U izvješću za Hrvatsku posebno se ističe pad ocjene u kategoriji demokratskog upravljanja na nacionalnoj razini (s 3,50 na 3,75) što se pripisuje slučaju Agrokor i načinu na koji su vlasti rješavale taj problem. Po FH-u, slučaj Agrokora otkrio je duboku disfunkcionalnost u odnosima političke elite i poslovnih interesa i povećao sistemski rizik za regionalnu ekonomiju.

U Hrvatskoj jačaju neliberalne skupine

Dodaje se i kako u Hrvatskoj jačaju “neliberalne skupine” koje hrvatska vlada i predsjednica toleriraju ili čak podržavaju. U ostalih šest kategorija Hrvatska stagnira. Najbolje je općenito ocijenjen sektor civilnog društva (isto kao i prošle godine 2,75), gdje FH spominje “živu” 2017. godinu. Navodi se kako je vlada pod pritiskom desničarskih skupina i Katoličke Crkve neodlučna u provedbi reforme obrazovanja, spominju se problemi u provedbi prava žena i prava LGBT skupina, iskazuje se zabrinutost krajnje desnim tendencijama nekih skupina i slučaj postavljanja HOS-ove ploče s ustaškim pozdravom u Jasenovcu.

Kao pozitivno se navodi mirnija proslava godišnjice Oluje u Kninu, koju FH inače ocjenjuje “visoko nabijenim političkim događajem”.   Hrvatska nije napredovala ni po pitanju slobode medija (ocjena je ostala na 4,25). FH to obrazlaže činjenicom da političke i ekonomske snage i dalje pokušavaju utjecati i kontrolirati tri najveće televizije (HRT, RTL, Nova TV), ali i dnevne novine Jutarnji list, Slobodnu Dalmaciju, Večernji list i Novi list. U izbornom procesu Hrvatska je ocjenjena trojkom, demokratsko upravljanje na lokalnoj razini ostalo je na 3,75, a stanje korupcije na 4,25.

Općenito najlošiju ocjenu opet je dobilo pravosuđe i njegova neovisnost – 4,50. Za to su “zaslužni” politiziranost Državnog sudbenog vijeća (DSV), tijela koje imenuje suce, i suđenja poput onoga Tomislavu Horvatinčiću koji je oslobođen optužbe za ubojstvo dvoje Talijana na moru, što je izazvalo zgražanje hrvatske javnosti, piše FH.

I druge zemlje u padu

Ove godine – drugu godinu zaredom – FH među tranzicijskim zemljama bilježi više država s učvršćenim autoritarnim režimom nego učvršćenih demokracija. Učvršćene demokracije su tri baltičke države – Estonija (ocjena 1,82 – najbolja od svih u ovom izvješću), zatim Latvija (2,07), Slovenija (2,07), Češka (2,29), Litva (2,36), Slovačka (2,61) i Poljska (2,89). Polučvrste demokracije su, uz Hrvatsku, Bugarska (3,39), Rumunjska (3,46), Mađarska (3,71), Crna Gora (3,93) i Srbija (3,96).Trećoj kategoriji pripadaju Makedonija, BiH (4,64), Albanija i Kosovo, te Moldavija, Ukrajina i Gruzija koje su dobile ocjene između četiri i pet.

Armenija je poluučvršćeni autoritarni režim, a u posljednju kategoriju spadaju Rusija, Bjelorusija, Azerbajdžan, Kazahstan, Uzbekistan, Turkmenistan, Kirgistan i Tadžikistan. FH naglašava kako je Poljska zabilježila najveći godišnji pad u jednoj kategoriji u povijesti ovoga izvješća (demokratsko upravljanje na nacionalnoj razini s 3,25 na 4,00), i drugi najveći po ukupnoj ocjeni (s 2,54 na 2,89), dok Mađarska bilježi najveći kumulativni neuspjeh jer joj ocjena pada desetu godinu zaredom. Rezultat Srbije pada četvrtu godinu zaredom, i prijeti njezinu statusu polučvrste demokracije.

Svijetle točke ove godine su Makedonija, Uzbekistan i Estonija koje ostvaruju napredak u ukupnom demokratskom razvoju.

Ideja neliberalne demokracije širi se Europom

Godine 2017. neliberalna demokracije postavila se kao standard u regiji koja se proteže od srednje Europe do Euroazije.U srednjj Europi vlade koje preziru neovisne institucije i pokušavaju izjednačiti vladajuću stranku s državom više nisu iznimke. Neliberalizam se proširio i dalje od Poljske i Mađarske. Članovi vlade i predsjednici u gotovo svakoj od zemalja iz izvješća sada redovito kritiziraju nevladine organizacije i neovisne medije kao agente stranih sila koji štete naciji. Neliberalizam se u izvješću definira kao ideološko stajalište koje odbacuje potrebu neovisnih institucija i ideju legitimnog neslaganja u javnoj sferi.

Građani pritom smiju prosvjedovati ili ustanovljavati NGOe te pisati kritične komentare bez straha da će završiti u zatvoru. Međutim, takve aktivnosti izložit će ih vladinim istragama, napadima u državnim medijima, te diskriminaciji pri zapošljavanju. Ono što je mađarski premijer Viktor Orban nazvao 2014. “neliberalnom demokracijom” zapravo je povratak praksama onog oblika komunizma u kojem su pojedinačni progoni relativno rijetki, ali neovisne institucije ne postoje a vladajuća stranka i država se izjednačavaju.

‘Demokracija sada na Balkanu ponovno slabi uz jednu iznimku’

Događaji i izvan područja koje pokriva izvješće “Nations in Transit” podupiru te trendove – u SAD-u sa širenjem lažnim vijesti, u Francuskoj gdje je krajnje desna Marine Le Pen uspjela ući u drugi drug predsjedničkih izbora, formiranje vlade u Austriji koja uključuje ekstremno desnu Slobodarsku stranku, te uspjesi Alternative za Njemačku. Konsolidacija demokratskih institucija u postkomunističkim zemljama Europe do koje je došlo kasnih 90-tih i ranih 2000-tih sada se ili zaustavila ili ima obrnuti trend, zaključuje izvješće.

Mađarska i Bugarska više nisu “učvršćene demokracije”, a Poljska je blizu da izgubi taj status. Osjetljiv poslijeratni ‘status quo’ uspostavljen na Balkanu – kamo izvješće svrstava i Hrvatsku – također slabi, kaže se u izvješću, te se navode disfunkcionalne institucije u BiH, i ponovo jačanje nacionalističke retorike. “Demokracija je jačala na Balkanu od 2005. do 2010., ali sada ponovno slabi, uz jedinu iznimku – Makedoniju”, naglašava se u izvješću. Uz to, zemlje euroazijskog područja vrlo bi lako mogle skliznuti prema tome da postanu autoritarni režimi, jer Ukrajina, Moldavija, Gruzija, Armenija i Kirgistan idu u negativnom smjeru.

Povratak na Net.hr