Procjenjuje se da je intenzitet potresa bio VIII stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice, a magnituda 6,3 stupnja po Richteru s epicentrom na području Medvednice. Potres je bio takve jačine da se osjetio u Vukovaru i Dubrovniku.
Skoro sve građevine bile su oštećene
U Zagrebu je tada živjelo oko 30.000 stanovnika, a bilo je 2.483 stambenih i 1.187 gospodarskih zgrada. Gotovo sve građevine u gradu su bile oštećene, dok je 12,6 posto zgrada bilo teško oštećeno. Poginulo je dvoje ljudi, a 29 ih je ozlijeđeno.
Velike štete pretrpjela je zagrebačka katedrala te je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove u katedrali i oltare, probio pod (vidi sliku!), oštetio grobnice i zvonik. Obnova je završena 1906., a vodio ju je Hermann Bolle. I svi ostali sakralni objekti u gradu bili su oštećeni.
Nakon Velikog potresa - velika obnova
Nakon potresa pokrenuta je velika obnova grada. Uz obnovljenju katedralu, Zagreb je dobio i brojne nove palače, parkove i fontane. Sa Zagrepčanima se solidarizirala cijela Europa, prikupljajući novčanu pomoć za unesrećene i obnovu grada.
U gradskom uredu kažu kako suvremena znanost još uvijek ne može predvidjeti kada će se potres dogoditi, ali se zna najveća moguća magnituda za određeno područje.
Zagreb spreman za razoran potres
Ured za upravljanje u hitnim situacijama, od svog osnutka 2008., upozorava građane i priprema sustav civilne zaštite Zagreba za razoran potres. Od svih poduzetih mjera i projekata, u Uredu izdvajaju - uspostavljanje zagrebačke mreže seizmografa koja danas ima šest seizmoloških postaja, što ju čini relativno gustom mrežom, a Zagreb optimalno pokrivenim seizmološkim postajama.
Ustrojena je, educirana i opremljena Specijalistička postrojba civilne zaštite Grada Zagreba za spašavanje iz ruševina, izrađena je Studija za saniranje posljedica potresa u Zagrebu, te pripremljen projekt "Potresni rizik Grada Zagreba" koji čeka financiranje iz fondova Europske unije.
