Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

JEZIVA ISKUSTVA

MOBING REDOVAN, A PRAVE ZAŠTITE NEMA: ‘Šef ga je pretukao, ali ostao je. Ako ode -gubi sva prava’

O mobingu na radnom mjestu malo se priča, a on je nažalost vrlo česta pojava u Hrvatskoj. Žalosna je jedna činjenica – u 21. stoljeću u Hrvatskoj zlostavljanje na poslu ne zabranjuje niti jedan zakon.

‘Nacrt prijedloga Zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu predlagali smo još 2008., od nas ga je preuzeo Klub zastupnika SDP-a, koji je tada bio u opoziciji, no i kada je SDP potom došao na vlast, nije pokazao volje da se takav zakon donese. Mislim da je lobi poslodavaca tu odigrao veliku ulogu Dvije vlade, koje su uslijedile nakon Milanovićeve, Oreškovićeva i Plenkovićeva, vidimo i sami, bave se same sobom, a ne građanima. Dok ga RH nema, drugi poput Srbije, Makedonije, Crne Gore… taj su zakon donijeli. Političke volje za nj nema, a, s druge strane, “lex Agrokor” donesen je za samo par dana’, rekla je predsjednica Udruge Mobbing – za pomoć i edukaciju žrtava, Jadranka Apostolovski.

Mobing i u privatnom i u javnom sektoru

Zlostavljanje se događa svugdje – i u javnom i u privatnom sektru, a žrtve su i mlađi i stariji radnici. Muškarci su češće ti koji zlostavljaju, dok su najčešće žrtve žene. Udruzi Mobbing, kaže Apostolovski, dnevno se u prosjeku jave četiri njegove žrtve, što je za malu zemlju poput Hrvatske šokantno velik broj.

Zakon o radu ne štiti od zlostavljanja

‘ZOR opisuje dostojanstvo radnika, zabranjuje sva ponašanja koja tome štete, ali nije opisao što je to dostojanstvo, koja bi to ponašanja njemu štetila. U Zakonu o suzbijanju diskriminacije zakonodavac ne navodi decidirano ovaj problem. Mobing je opisan kao kazneno djelo u KZ-u, no samo ako je nanio štetu zdravlju. Znači, mi nemamo (zakonsku) definiciju mobinga. Naš nacrt i stručnjaci već godinama za definiciju mobinga kažu da je to ponašanje koje se događa na radnome mjestu između podređenih i nadređenih suradnika, koje nanosi štetu ugledu, časti i dostojanstvu osoba, a koje radi jedna osoba ili skupina njih, a konačni cilj je eliminacija s radnog mjesta. Da bi se dokazao – mora se dokazati namjera, odnosno da je netko zlostavljanje činio namjerno i da je posljedica eliminacija zlostavljane osobe s radnog mjesta ili šteta koja je učinjena njezinu zdravlju’, kaže Apostolovski za Glas Slavonije.

Tvrdi kako rješenja etičkih povjerenika u tvrtkama nisu dovoljan dokaz radniku pred sudom – s tim rješenjem on ne može ostvariti zaštitu po pitanju dostojanstva, povrede dostojanstva pred sudom. Sud to ne priznaje.

‘U Hrvatskoj smo svjedoci poprilične hiperinflacije pravnih propisa, pa s ove distance mogu reći da bi postojeći pravni okvir trebalo modificirati, u tom smislu ima propisa za to, poput Zakona o suzbijanju diskriminacije’, kazao je stručnjak za radno pravo s Pravnog fakulteta u Osijeku, prof. dr. Mario Vinković.

Poslodavac pretukao radnika

Jedan je mladić doživio grozno iskustvo, poslodavac ga je pretukao.

‘Poslodavac ga je pretukao. Mladić je sve prijavio policiji i ona je izišla na teren, no mladić nije prekinuo s radom. Ako ode, izgubit će sva prava s HZZ-a. Ako da izvanredni otkaz – poslodavac će ga opet negdje pronaći i pretući jer on u tom slučaju državi mora vratiti sredstva dobivena za preko tog programa angažiranog radnika’, upozorila je Apostolovski.

Mlade majke doživljavaju mobing

U udruzi često dobivaju pritužbe mladih majki koje nakon povratka s porodiljnog nije dočekalo staro radno mjesto, a tu su i slučajevi povratka mladih majki s porodiljnog gdje ih poslodavac pošalje na rad u neki drugi grad, što je uz dijete, nemoguće organizirati. Stoga majke daju otkaz i gube sva prava.

Ima i situacija kada podređein vrši mobing nad nadređenim, no to su rijetki slučajevi.

‘Primjer za to može biti u generacijskom jazu između starijeg radnika i mlađeg rukovoditelja, nadređenog, gdje on nije dovoljan autoritet starijem radniku, radnik na neki način bojkotira njegove naloge za rad’, kaže Apostolovski.

Definitivno ima slučajeva i u kojima je nadređena osoba žrtva mobinga što onda dovodi do još kompliciranije situacije jer je nekako prirodno da je podređeni žrtva mobinga, te je izuzetno teško dokazati suprotnu situaciju’, kazala je direktorica za radne odnose i ljudske potencijale pri HUP-u Nataša Novaković.

Povratak na Net.hr