SOA je objavila izvješće za 2019. godinu u kojem kao sigurnosni rizik ističu kibernetičke napade na globalnoj razini, ali i u Hrvatskoj.
"Naše Javno izvješće i ove godine potvrđuje da je Republika Hrvatska sigurna i stabilna demokracija te da, uz sve sigurnosne izazove s kojima se suočavamo, trenutno ne postoje naznake ozbiljnijeg narušavanja nacionalne sigurnosti i našeg demokratskog ustavnog poretka", piše u uvodu Sigurnosno-obavještajne agencije.
Ovogodišnje izvješće posvetili su dvama dugoročnim trendovima u sigurnosno-obavještajnoj zajednici. Prvi je sve značajnija međunarodna suradnja europskih sigurnosnih i obavještajnih agencija, dok je drugi sve veće pomicanje sigurnosno-obavještajnog rada u kibernetičku sferu.
Sponzorirani kibernetički napadi
Iz SOA-e procijenjuju da je teroristička prijetnja na našem teritoriju i dalje niska "iako se mogućnost terorističkog napada ne može isključiti", no ono što ih brine je rast opasnost od "državno sponzoriranih kibernetičkih napada", kojima je izložena i RH, poglavito zato što je članica EU i NATO-a. Stoga je SOA, u suradnji s drugim nadležnim nacionalnim tijelima, započela opsežan proces prevencije i zaštite nacionalnog kibernetičkog prostora.
U okviru ovog procesa, SOA je 2019. godine uspostavila Centar za kibernetičke tehnologije. Cilj uspostave Centra je zaštita nacionalnog kibernetičkog prostora od državno sponzoriranih kibernetičkih napada i APT kampanja pomoću mreže senzora smještenih u tijelima koja se štite. Centar omogućava brzu i učinkovitu primjenu sigurnosnoobavještajnih i drugih tehničkih informacija i saznanja, prikupljenih u okviru međunarodne sigurnosno-obavještajne razmjene te kroz druge raspoložive globalne izvore.
Time je omogućeno otkrivanje sofisticiranih kibernetičkih napada u najranijim fazama i u bilo kojem segmentu kibernetičkog prostora koji pokriva mreža senzora. Ovakav pristup povezuje najsloženije tehničke sustave za zaštitu kibernetičkog prostora i sigurnosno-obavještajne sposobnosti, s ciljem otkrivanja, sprječavanja i atribucije državno sponzoriranih kibernetičkih napada i APT kampanja usmjerenih protiv Republike Hrvatske, čime se bitno smanjuje rizik kompromitacije ključnih nacionalnih informacijskih resursa. Trend učestalih kibernetičkih APT napada u 2020. godini je još intenzivniji, a dodatno je pojačan različitim načinima iskorištavanja pandemije COVID-19 za provedbu napada.
Tijekom 2019. godine detektirano i zaustavljeno pet sofisticiranih državno sponzoriranih kibernetičkih napada, među njima i napadi na ministarstva vanjskih i europskih poslova te MORH.
Ekstremizam i problem migranata
Navode kako je u susjedstvu nestabilno te da Crna Gora doživljava društveni rascjep između prozapadnih suverenističkih snaga i prosrpskih snaga koje su ujedno protiv članstva Crne Gore u NATO-u te za snažnije vezanje Crne Gore uz Rusiju. SOA navodi da su i dalje prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama koji se manifestira negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta RH, ali i Kosova, BiH i Crne Gore.
Povećava se i broj migranata na balkanskoj (istočnomediteranskoj) ruti, a najveći broj migranata do EU nastoji doći preko teritorija BiH. Te je navodno tijekom 2019. godine na balkanskoj ruti je detektirano više od 82.000 ilegalnih migranata.
Navode i kako je od ukupno sedam osoba (dvojica muškaraca i pet žena) koje su otišle na područje pod kontrolom ISIL-a, a koje imaju (i) hrvatsko državljanstvo, dvojica muškaraca i jedna žena su poginuli tijekom 2017. i 2018. godine u Siriji/Iraku, a ostale žene su još uvijek u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga u Siriji
Ratni zločini i pronalazak nestalih u Domovinskom ratu i dalje su u fokusu interesa SOA-e
SOA navodi da je sudbina nestalih u Domovinskom ratu, pronalazak masovnih i pojedinačnih grobnica, kao i sankcioniranje ratnih zločina i dalje predstavlja jedan od prioriteta rada sigurnosnog i pravosudnog sustava Republike Hrvatske.
SOA i dalje, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, prikuplja podatke i dokumentaciju u svrhu utvrđivanja krivaca, žrtava i okolnosti počinjenja ratnih zločina za vrijeme Domovinskog rata, utvrđivanja lokacija pojedinačnih i masovnih grobnica osoba nestalih u Domovinskom ratu kao i utvrđivanje mjesta boravka osoba osumnjičenih za ratne zločine.
