Zbog straha da im država ne oduzme kuću, mnogi potencijalni korisnici odustaju od primanja socijalne pomoći. Jedna od njih je i Snježana Rebrović iz Kolareva sela kod Bjelovara. Njezina obitelj je peteročlana, a ona ideju da država oduzme kuću ljudima nakon smrti smatra prestrašnom.
"Boriš se u životu da imaš svoje, međutim, po novom zakonu ne vidim rješenje. Gdje će moja djeca živjeti? Uzeti nekome nešto što je stvarao cijeli život za mene je apsurd. Ljuta sam i bijesna", kazala je za RTL Danas.
Naknada joj treba, brine o četvero djece
No, izbora nije imala, novčana naknada joj ej potrebna jer brine o četvero školaraca.
"Meni ne ostane ni za čarape. Moraš djecu opremiti i odjenuti za školu", kaže.
No, mnogi su ipak rekli 'ne'. Prema podacima pučke pravobraniteljice, najmanje 530 najsiromašnijih građana odustalo je od socijalne pomoći baš zato što su zauzvrat morali pristati na to da im se država upiše i stavi zabilježbu na njihove nekretnine.
"To je veliki problem. Vidimo da postoji ozbiljna sumnja da ljudi nisu znali o čemu je riječ, nisu bili dobro informirani i onda su u strahu od toga što bi mogle biti posljedice, odustali od minimalne zajamčene naknade", kaže pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Svaki peti Hrvat u riziku od siromaštva
Izmjene zakona stižu u najtežim inflacijskim vremenima kada broj siromašnih raste. Svaki peti Hrvat živi u riziku od siromaštva.
Marijana Matešić, predsjednica humanitarne udruge "Dobra volja", kazala je za RTL da to nije u redu.
''Svatko, tko je stekao nešto, ima prvo na svoju imovinu i da to bude njegovo i što će sa svojom imovinom", kaže Matešić.
Do sada se zabilježba stavljala onim korisnicima koji su u vlasništvu imali više nekretnina, a od početka godine svima. Mjera bi trebala motivirati radno sposobne da rade i uzdržavaju svoje roditelje. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić kaže da je to jamstvo državi.
"Tako je bilo i u prethodnim zakonima - kada dođe do nasljeđivanja ili do prodaje nekretnine, da se iz naplate, iz vrijednosti te nekretnine, vrati ono što su korisnici socijalne pomoći dobivali", objasnio je ministar.
'Posljedica će biti navala na socijalne samoposluge'
Pučka pravobraniteljica smatra da je potrebna revizija tih zakonskih odredbi zog mnoštva nejasnoća.
"Kako će se to točno obračunavati, što će biti s onima koji su po ranijem zakonu bili u jednom režimu, a sada u drugom, što će biti u slučaju ako se odluče prodati nekretninu, što će biti s kamatama… Javlja se cijeli niz pitanja", kaže pravobraniteljica Einwalter.
"Mislim da će posljedica ove mjere biti navala na socijalne samoposluge i humanitarne udruge koje kao i mi pomažu i da će toga biti sve više i više", uvjerena je Matešić iz udruge Dobra volja.
