Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NEZADOVOLJNA

SLOVENKA POPLJUVALA ODLUKU KOMISIJE O SCHENGENU: ‘Neka Hrvatska prvo ispuni sve uvjete. Ovo je neprihvatljivo!’

Hrvatski eurozastupnici Tonino Picula (SDP) i Karlo Ressler (HDZ) pozdravili su u utorak zeleno svjetlo Komisije Hrvatskoj za ulazak u šengenski prostor, dok slovenska eurozastupnica Tanja Fajon smatra da je to “neprihvatljiva odluka” Junckerove Komisije na odlasku.

“To je dobra vijest za šengensko područje koje se proteklih sedam, osam godina našlo pod udarom različitih okolnosti koje su slabile njegovu svrhu, a to je osigurati slobodno kretanje europskim građanima i potaknuti više europske suradnje i privrženost europskom projektu”, rekao je SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula u razgovoru s hrvatskim novinarima u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

KOMISIJA POTVRDILA: HRVATSKA JE SPREMNA ZA SCHENGEN! Odmah se medijima obratio i Andrej Plenković: Evo što je poručio

“Komisija je pokazala na primjeru Hrvatske da je Schengen jedno od najvećih postignuća europskih integracija”, smatra Picula.  Ne vjeruje da će se politička odluka o ulasku Hrvatske u šengenski prostor skoro donijeti i podsjeća da “Hrvatska mora nastaviti raditi”.

“Priznanje EK osobito je važno za Hrvatsku jer je riječ o relativno maloj zemlji s najdužom vanjskom granicom EU-a i nalazi se u zahtjevnom geografskom okruženju. Pritisak na Hrvatsku nije mali, morat će se znati integrirano nositi s time, ali s današnjim zelenim svjetlom pozitivno je evaluiran dosadašnji rad”, dodao je Picula.

“Nije za očekivati da će se odluka donijeti za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om”, rekao je Picula i dodao da s Hrvatskom u šengenskom prostoru “svi dobivaju”, pa i Slovenija.

Tanja Fajon: Ovo je neprihvatljiva odluka Jean-Claude Junckera

Slovenska eurozastupnica Tanja Fajon je razočarana odlukom Komisije na odlasku.

“Vrlo rado bismo vidjeli ulazak Hrvatske u Schengen, ali nakon ispunjavanja svih uvjeta. Čini se da realnost nije takva. Izvještaji nevladinih organizacija otkrivaju nam što se događa na granici s Bosnom i Hercegovinom”, rekla je slovenska eurozastupnica Tanja Fajon hrvatskim i slovenskim novinarima.

“Ovo je neprihvatljiva odluka Jean-Claude Junckera”, ustvrdila je Fajon.

Karlo Ressler je komentirao napise o kršenju ljudskih prava na granici s BiH na što je ranije upozorila i slovenska eurozastupnica Fajon.

“Drago mi je što Europska komisija nije podlegla neargumentiranim i političkim pritiscima koji su dolazili s više strana te da je odluka donesena na objektivnim kriterijima”, rekao je HDZ-ov europarlamentarac.

“Predstoji nam politička odluka, ali zahvaljujući naporima vlade posljednje tri godine uspjeli smo modernizirati policiju, osigurati još bolju i kvalitetniju zaštitu vanjske granice”, ocijenio je Ressler.

Komisija je Hrvatskoj dala zeleno svjetlo, ali konačnu odluku treba donijeti Europsko vijeće. Osim Hrvatske, pozitivnu evaluaciju za ulazak u šengenski prostor imaju još Bugarska i Rumunjska. Zeleno svjetlo dobile su 2011., ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.

‘Stavite Hrvatsklu na čekanje dok vlada tzv. push-back migranata’

Niz organizacija poslalo je zajedničko priopćenje u kojem navode da bi ‘članstvo Hrvatske u Schengenu trebalo biti stavljeno na čekanje dok vlada takozvani push-back migranata’.

Iako proširenje Schengen zone može biti pozitivan i prijeko potreban pomak prema slobodi kretanja unutar Europske unije, članstvo Hrvatske u Schengenu bi trebalo biti stavljeno na čekanje dok Vlada RH ne zaustavi nasilno i nezakonito protjerivanje, tzv. push-backova migranata. Takvo postupanje skorašnje članice Schengen zone, ne da samo direktno ugrožava primjenu Schengenskog zakonika, već predstavlja kršenje međunarodnog i EU prava, uključujući Ženevsku konvenciju o statusu izbjeglica“, navodi se u priopćenju.

‘Ne postoje mehanizmi nadzora policijskog postupanja’

Posljednje tri godine, organizacije civilnog društva i aktivisti iz Hrvatske (Inicijativa Dobrodošli, Are You Syrious, Centar za mirovne studije), institucije poput Pučke pravobraniteljice zajedno s mnogim međunarodnim vladinim i nevladinim akterima (UN-ov specijalni izvjestitelj za ljudska prava migranata, Povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava, Human Rights Watch, Amnesty International, Medecins Sans Frontieres) upozoravaju na nezakonitu i nasilnu praksu hrvatske policije prema migrantima koji pokušavaju ući u Hrvatsku na granicama sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Aktivisti i volonteri međunarodne mreže Border Violence Monitoring prisutni su u graničnim područjima sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom te prikupljaju svjedočanstva migranata, i objavljuju izvještaje – koji opisuju spomenute nezakonite prakse i definiraju trendove. To su planirana, sustavna i promišljena nezakonita djelovanja policije koja onemogućuju ljudima u potrazi za sigurnošću ulazak na teritorij Republike Hrvatske i vraćaju ih u susjedne zemlje bez primjene ikakvih procedura ili omogućavanja pristupa sustavu međunarodne zaštite, često koristeći silu i nasilje. Ne postoje mehanizmi nadzora policijskog postupanja, a nacionalnom preventivnom mehanizmu se onemogućuje rad i pristup podacima policije. Odgovorna tijela do sada nisu sankcionirala ovakve policijske prakse, čak ni nakon objave pisma anonimnih policajaca koji su, temeljem vlastitog iskustva, potvrdili kako policija provodi nezakonite prakse. Ipak, navedene prakse uzete su u obzir unutar međunarodnog konteksta – Savezni upravni sud u Švicarskoj suspendirao je vraćanje izbjeglica u Hrvatsku, tzv. Dublinske transfere, zbog prijetnje nezakonitog protjerivanja iz Hrvatske. Također, protiv Hrvatske se vodi spor pred Europskim sudom za ljudska prava, M.H. i drugi protiv Hrvatske, koji se tiče Afganistanske obitelji čije je dijete smrtno stradalo u naletu vlaka, neposredno nakon što je čitava obitelj nezakonito protjerana iz Hrvatske u Srbiju“, navode u priopćenju koje potpisuju Centar za mirovne studije, Inicijativa ‘Dobrodošli!’, Inicijativa ‘Are You Syrious’, Border Violence Monitoring, Rigardu, Mobile Info Team, Re:ports Sarajevo, Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila i Refugee Aid Serbia.

‘Hrvatskoj ne bi trebao biti odobren ulazak u Schengen’

Upravo ove činjenice trebaju biti uzete u obzir prilikom donošenja odluke o tome je li Hrvatska potpuno zadovoljila uvjete za pridruživanje Schengen zoni. Kao država kandidatkinja, potrebno je proći kroz proces evaluacije koji uključuje sve dijelove Schengen aquija. Hrvatska ne primjenjuje niti poštuje relevantne međunarodne pravne standarde i Schengenski zakonik. Konkretno, Hrvatska krši članak 13 Schengenskog zakonika koji definira: Osoba koja je nezakonito prešla granicu i koja nema pravo boravka na državnom području dotične države članice mora se uhititi i podvrgnuti procedurama u skladu s Direktivom 2008/115/EZ. Spomenute procedure Direktive osiguravaju pravedan i učinkovit sustav azila, koji potpuno poštuje princip non-refoulement, odnosno zabranu prisilnog vraćanja osobe na područje gdje postoji vjerojatnost da bi bili proganjani, mučeni ili ubijeni, te smještaj ljudi u adekvatne uvjete. Međunarodna i nacionalna legislativa ne krši se samo na granicama, već i u dubini teritorija Hrvatske. Svjedočanstva izbjeglica i drugih migranata o detencijskim smještajima u Korenici i Zagrebu, zajedno sa sistematiziranim tehnikama koje se koriste u procedurama push-backova, pokazuju kako Hrvatska nije spremna upravljati granicama, a pritom se pridržavati međunarodnog prava i Schengenskog aquija. Zbog toga, Hrvatskoj ne bi trebao biti odobren ulazak u Schengen, dok spomenute prakse nisu zaustavljene i sankcionirane. Nadamo se da će Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo unutarnjih poslova pokazati političku volju da poštuju ljudska prava migranata, te da će mjerodavna europska tijela inzistirati na otklanjanju navedenih prepreka kako bi Hrvatska u razumnom roku postala dio Schengena”, zaključuju.

Povratak na Net.hr