Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

BEZNADNA SITUACIJA

SKORO POLOVICA HRVATA NITI RADI NITI TRAŽI POSAO: ‘Lakše je socijalnim naknadama pospremiti ljude u stranu’

Dr. Nestić navodi kako smo europski prvaci s najviše umirovljenih u radnoj dobi, najviše onih koji su izjavili da su nesposobni ili prebolesni za raditi. Izjavio je i kako “bismo trebali promovirati radnu etiku jer dio ljudi ne radi zbog rentijerskog ponašanja, živimo od iznajmljivanja, preprodavanja i sive ekonomije”

U Hrvatskoj je krajem prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo 1.707 tisuća od 16 do 54 godine starih ljudi koji ne rade, a nemaju status nezaposlenosti. Neaktivno je tako 48.4 posto radno sposobnog stanovništva, piše Slobodna Dalmacija.

Neaktivnih stanovinka ima više od zaposlenih. Naime u Hrvatskoj je 1.689 tisuća, odnosno 57.9 posto od radnog sposobnog stanovništva krajem rujna imalo bilo kakav posao.

Kad se od 3.5 milijuna radno sposobnog stanovništva izdvoji 330 umirovljenika mlađih od 65 i oko 323 tisuća učenika srednjih škola i studenata, ostaje da izvan tržišta rada ima ok 920 tisuća ljudi.

Poražavajuća statistika

Anketa DZS-a pokazala je da od svih neaktivnih stanovnika, njih 121 tisuću želi raditi, ali posao ne traži aktivno. 1.57 milijuna ne želi raditi zbog školovanja, starosti, bolesti ili nekog drugog razloga.

Hrvatska je prošle godine imala 4.1 milijun ljudi prema procjenama domaće statistike pa je broj od 1.7 milijuna neaktivnih izvan svijeta rada prilično visok broj.

Ekonomist dr. Damir Novotny naglasio je kako u Hrvatskoj nema dovoljno radne snage ni u jednom sektoru, a razlog za to vidi u pogrešnom smjeru socijalne politike i otvaranju europskog tržišta rada za Hrvate.

‘Radno sposobni isključeni s tržišta rada’

“Za vrijeme premijera Ive Sanadera, fiskalnim politikama intenzivnije su se subvencionirala kućanstva transferima iz proračuna koji su se jako povećali prema raznim skupinama društva, ne samo prema braniteljskoj populaciji nego i poljoprivrednicima, OPG-ima i nizu drugih kućanstava koja dobivaju potpore i isključila su se s tržišta rada.

Postoje jasna istraživanja o tome da su itekako radno sposobni ljudi isključeni tržišta rada.To je jedan od većih problema i pogrešaka vlada tijekom proteklih 10, 15 godina. Imamo problem sa sivom ekonomijom, znamo da je velika i da mnogi koji su formalno nezaposleni to u stvarnosti nisu. Treće, ne manje važno je otvaranje tržišta rada za dio radno aktivnog stanovništva koji je srednje i visoko kvalitetno obrazovano koji se izuzetno lako integrira u europsko tržište rada. Imamo te kompleksne varijable u funkciji smanjivanja radno aktivnih građana, a s druge strane nemamo dovoljno imigracijskih politika”, objasnio je Novotny.

Nedostaje radnika u turizmu

Poslodavci su odlučili iskoristiti činjenicu da umirovljenike mogu zaposliti na pola radnog vremena pa su nedostatak radne snage odlučili riješiti na taj način. No, već se sada zna da će u turizmu nedostajati oko 15 tisuća kvalificiranih radnika.

Ovaj problem će se u budućnosti još produbiti jer zbog iseljavanja i nepovoljnih demografskih trendova opada broj radnog sposobnog stanovništva. U rujnu prošle godine bilo ih je 3.5 milijuna, 110 tisuća manje nego početkom 2010.

Ekonomisti su zabrinuti da će nam prijeko biti potrebna radna snaga, isto kao i aktiviranje neaktivnog stanovništva, dugotrajno nezaposlenih, mlađih umirovljenika i osoba s invaliditetom.

‘Ljudi ne rade zbog rentijerskog ponašanja’

Stručnjaci dr. Danijel Nestić i Iva Tomić s Ekonomskog instituta Zagreb izračunali su da Hrvatska tek malo može povećati zaposlenost, čak i ako bi zaposlila sve nezaposlene i dio neaktivnih.

Dr. Nestić navodi kako smo europski prvaci s najviše umirovljenih u radnoj dobi, najviše onih koji su izjavili da su nesposobni ili prebolesni za raditi. Izjavio je i kako “bismo trebali promovirati radnu etiku jer dio ljudi ne radi zbog rentijerskog ponašanja, živimo od iznajmljivanja, preprodavanja i sive ekonomije”.

“Lakše je socijalnim naknadama pspremiti ljude u stranu nego ih osposobiti da produktivno rade. A baš u tim aktivnim mjerama na tržištu rada nismo se iskazali. A sve to, htjeli ne htjeli ima svoj učinak na kompletno ekonomiju i njezin rast”, zaključio je Nestić.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr