Na ova pitanja, kao i o metodološkoj obrati lektire za mališane, odgovorila nam je prefesorica Miroslava Vučić, urednica književnosti u Školskoj knjizi. Izdavaču knjige bajki braće Grimm obratili smo se povodom pisma naše čitateljice koju su zgrozili gore citirani dijelovi.
"U mnogim bajkama ima zastrašujućih scena koje mogu uplašiti djecu, ali snagu da to podnesu pruža im sretan završetak u kojemu dobro uvijek biva nagrađeno, a zlo kažnjeno. Bajke pripremaju djecu za raznovrsne životne situacije s kojima će se susretati tijekom odrastanja. Suočavanje s onim što ih plaši, uz pomoć roditelja i učitelja, vodi do demistifikacije izvora nelagode i, posljedično tome, gubitka straha", navodi ona.
Veliku ulogu u tome procesu, navodi, ima metodički obrađena lektira u kojoj su bajke popraćene poticajnim zadacima, pitanjima i uputama kojima je zadatak pripremiti učenika, a počesto i roditelje koji umjesto svoje djece čitaju i pišu lektiru, na čitanje književnog teksta i vođenja dnevnika čitanja.
Ima onih koji bi bajke pisali iznova
Ako je pak riječ o nasilju i surovosti koje iščitavamo u bajkama, onda se i metodička obrada temelji na temi književnoga teksta iz sasvim jednostavnog razloga – približiti književni tekst čitatelju i objasniti kontekst u kojem je nastao, ističe.
"U pogovoru objavljenom u Bajkama braće Grimm, kao i u pogovorima koje prate Bajke i priče H. C. Andersena te Bakinim pričama ili pričama iz drevnih vremena Charlesa Peraulta, ukazujemo na upitne moralne vrijednosti nekih bajki, na nasilje i zastarjelo prikazivanje žena te dvojbe nekih pedagoga o tome je li mudro djeci čitati te priče. Budući da u pričama za djecu nalazimo nepotrebno nasilje i junake koji lažu, varaju i kradu, kao i određenu 'pedagogiju straha', pojedini znanstvenici smatraju kako je vrijeme da se neke bajke nanovo napišu kako bismo udovoljili pedagoškim očekivanjima naše kulture", navodi ona.
Kant, Locke i Rousseau protiv, Einstein apsolutno za!
O nasilju u bajkama, nastavlja, postoje različiti stavovi: filozofi Immanuel Kant, John Locke i Jean-Jacques Rousseau smatrali da su bajke neprikladno štivo za djecu.
"No, ako tražimo odgovor na pitanje treba li djeci čitati bajke snažan poticaj pruža nam Albert Einstein: 'Ako želite da vaša djeca budu inteligentna, čitajte im bajke. Ako želite da budu još inteligentnija, čitajte im još bajki. Kad preispitam sebe i svoj način razmišljanja, dolazim do zaključka da mi je talent za maštanje značio više od bilo kakvog talenta za apstraktno, pozitivno razmišljanje'", citira.
Kao što crtići i videoigrice za djecu i mlade, koji se uglavnom temelje na akciji, ubijanju i svladavanju protivnika, nisu jedini izvori nasilja kojom su djeca okružena, tako treba znati da bajke nisu recepti za svakodnevni život, i na toj ih razini treba iščitavati, ističe. Odrasli također moraju uvijek znati da bajke nisu riznice viših istina i moralnih pouka, kako su možda zamišljali.
Kad je pravo vrijeme za priču o stvarnom hororu?
Smatra i da nikome od autora bajki nije bilo na pameti da potiče kanibalizam u bajci o Snjeguljici i sedam patuljaka, ali i da bi bilo posve licemjerno skrivati činjenicu o postojanju kanibalizma.
"Koje je pravo vrijeme za prvo obavješćivanje o kanibalizmu? U šestoj godini, dok se još bore sa svladavanjem elementarne pismenosti? U šesnaestoj, u dobi kada definiraju i istražuju vlastitu seksualnost? U dvadeset i šestoj, kada većina njih postaje punopravni član akademske zajednice? Ne znam, ali mislim da nije ni važno vrijeme ili njihova dob", navodi na tu temu.
S druge strane, od najveće važnosti smatra način na koji im se informacija servira, ali i da se kod djece odagnaju njihovi strahovi i dvojbe, "kako bi im baština civilizacije u kojoj su rođeni (a bajke pripadaju toj civilizaciji) bila istodobno i korijenje i krila".
- pogovor koji jednostavnim stilom, prilagođenim učeničkoj recepciji i spoznajnim mogućnostima, smješta autora i njegovo djelo u kontekst hrvatske odnosno svjetske književnosti, donoseći najvažnije informacije o književnom razdoblju u kojemu je djelo nastalo, njegovu značenju i utjecaju na daljnji razvoj književnosti
-bilješku o piscu ili kronologiju života i rada autora kojom se učenik upoznaje sa životopisom autora
- bibliografiju autora koja učenika upoznaje s autorovim cjelokupnim književnim opusom
- izbor iz kritičke literature o lektirnom djelu i autoru kojim se učenik obavještava o ocjenama hrvatskih i svjetskih znanstvenika kojima je djelo popraćeno u hrvatskoj i svjetskoj znanosti o književnosti
- rječnik manje poznatih i nepoznatih riječi, pojmova i izraza koji učeniku olakšavaju čitanje i razumijevanje lektirnog djela
- rubnice na kojima su protumačeni nepoznati pojmovi i riječi
- fusnote u kojima su dane važne obavijesti potrebne za kvalitetno čitanje djela
- ilustracije najpoznatijih hrvatskih slikara i ilustratora koje učeniku dočaravaju atmosferu djela
- crteže i dokumentarne fotografije kojima se učenik upoznaje s autorom djela, njegovim životom i vremenu u kojemu je živio
