Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

BORBA PROTIV NASILJA

SINDIKALISTI IZ PREPORODA OD VLADE ZATRAŽILI POVEĆANJE SIGURNOSTI U ŠKOLAMA: ‘Roditelji djece na nas često vrše pritisak, nekad se i nasilno ponašaju’

Stipić je rekao da se svake godine zabilježi između 150 i 450 oblika nasilničkog ponašanja odraslih osoba, čije bi se ponašanje moralo odgovarajuće sankcionirati

Predstavnici sindikata “Preporod” u ponedjeljak su s konferencije za novinare u Rijeci uputili Vladi pitanje hoće li ispuniti nematerijalne zahtjeve školskih sindikata u vezi s nasiljem u školama i anonimnim prijavama nastavnika ustvrdivši da su za pitanje sigurnosti u školama potrebna sveobuhvatna rješenja.

Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu “Preporod” Željko Stipić je kazao da su još 2005. svi školski sindikati stali iza inicijative protiv nasilja u školama, ali da se nakon 15 godina govori o istim stvarima i da nije bilo prave volje da se taj problem riješi.

“Za to je ponajprije odgovorna prosvjetna vlast, a budući da je premijer Andrej Plenković na sastancima sa sindikatima u studenom i prosincu bio pokazao interes da se uključi i u rješavanje nematerijalnih problema, danas ga pozivamo da napravi ono što se obvezao”, rekao je na konferencije za novinare u riječkoj Tehničkoj školi .

Stipić naglašava da se pitanje sigurnosti ne može riješiti s jednom, dvije ili tri mjere, da to moraju biti sveobuhvatna rješenja koja će jednim dijelom proizlaziti iz Zakona o odgoju i obrazovanju, posebno dio koji se odnosi na pedagoške mjere te, s druge strane, iz općih akata, kao što je Kazneni zakon, gdje će se precizirati kazne za određene vrste prijestupa, osobito kada su u pitanju roditelji.

‘Treba prevenirati nasilje’

“Roditelji su vrlo često oni, koji umjesto da nam budu saveznici u rješavanju problema njihove djece, postaju druga strana i nerijetko smo izloženi različitim oblicima pritiska, pa i nasilničkog ponašanja od strane roditelja”, kazao je.

Stipić je rekao da se svake godine zabilježi između 150 i 450 oblika nasilničkog ponašanja odraslih osoba, čije bi se ponašanje moralo odgovarajuće sankcionirati. U tom smislu u Kaznenom zakonu moguće je precizirati kazne za određene vrste prijestupa, na način na koji se to napravilo primjerice u zdravstvu, da se odredi dužina zatvorske kazne za određene vrste prijestupa. Smisao svake zakonske intervencije je i preveniranje nasilja i to bi pridonijelo preveniranju, odnosno odvaraćanju potencijalnih nasilnika, naglasio je.

Po njemu, drugi smjer su izmjene Zakona o obrazovanju, odnosno donošenje podzakonskih akata, gdje bi se sankcioniralo sve ono nedopustivo što se radi od strane učenika. Stipić smatra da se instrument pedagoške mjere ne koristi dovoljno. Od niza kvalitetnih rješenja koja su se od strane sindikata predlagala dugi niz godina, nakon našeg zauzimanja ušla su u zakon, a potom su napuštena, rekao je.

Naveo je da je jedna od takvih mjera prenošenje pedagoških mjera. Netko tko ima opomenu pred isključenje, počinje sljedeću godinu kao da ima nekoliko izostanaka, no iza takve mjere stoji težak prijestup, pa bi se, smatra, prenošenjem mjera odvraćalo učenike od teških oblika nasilničkog ponašanja.

Problem s anonimnim prijavama

Sindikalna povjerenica Tamara Šoić kazala je da nastavnike u bilo kojem trenutku može prijaviti svatko i anonimno, a nakon toga dolazi prosvjetna inspekcija, zatim viši savjetnici iz agencije, koji preispituju rad nastavnika. Nismo protiv prijava, ali neka one budu s imenom i prezimenom i neka osoba, ako je prijava neosnovana, snosi neke posljedice. Spomenula je da ima slučajeva da istom nastavniku inspekcije dolaze više puta, a uvijek se utvrdi da su prijave neosnovane.

Smatra da štrajk nije održan samo zbog novca, da je uspio u velikoj mjeri upravo zbog nematerijalnih prava, da se nezadovoljstvo nagomilalo i eruptiralo.

Stipić je dodao da se anonimne prijave u nekim slučajevima koriste i kao sredstvo međusobnog obračuna zaposlenika u školama, da se kolegama koji dobivaju anonimne prijave stvaraju ozbiljne prepreke, bez obzira što se bile neosnovane, pa će teže biti preporučeni za unaprjeđenje, što se odražava i na materijalni položaj i plaću.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr