Komentirajući prijedlog Odbora za ravnopravnost spolova, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije o izmjeni zakona čime bi se riješio problem zastare od tri mjeseca, Marija Selak Raspudić, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova i profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, rekla je za N1 da u slučajevima zlostavljanja u akademskoj zajednici vidimo koliko je važno da prijava može biti i nakon tri mjeseca.
"Jer dok ste u odnosu ovisnosti prema osobi koja vas je zlostavljala teško je za vjerovati da ćete se usuditi prijaviti taj zločin. Zato ova zakonodavna izmjena nije puka kozmetička izmjena nego doista može olakšati prijavljivanje", rekla je Selak Raspudić uz tvrdnju da se slažem da zakoni nisu dovoljni i da je naš najveći problem njihovo nepoštivanje.
Drugi problem je, kaže, implementiranje u praksi gdje sustav zakazuje. “U Kaznenom zakonu spolno uznemiravanje se interpretira da mora doći do ponavljanja tog djela no to se ponavljanje mora dogoditi u drugim okolnostima i na drugom mjestu. Znači, nije dovoljno da u datom trenutku kažete ‘dosta’, i da se to nastavi da biste imali slučaj nego se to mora ponoviti u drugim okolnostima i na drugom mjestu. To je otegotna okolnost za žrtvu i dokazivanje spolnog uznemiravanja, zbog čega imamo situaciju da presude na neki način idu na ruku počinitelju”, rekla je Selak Raspudić koja smatra da u škole ne treba uvoditi seksualni odgoj kao zasebni predmet.
Politički obračuni na Sveučilištu
Smatra da je istina i to što je Zlatko Hasanbegović rekao da se situacija zlostavljanja koristi za kadrovske i političke obračune na Sveučilištu te je spomenula da postoje još dva profesora s odsjeka za povijest na Filozofskom fakultetu čija imena nitko ne želi spomenuti.
"To je nešto od čega sam od početka strahovala. Dolazimo u situaciju da su određene skupine shvatile da bi bilo korisno ovu temu iskoristiti za neke druge političko-privatne prilike. Imate situaciju na Filozofskom fakultetu gdje je izašlo jedno ime i prezime jednog profesora s Odsjeka za povijest, dok je s druge strane javna tajna da postoje još dva profesora s istog odsjeka za povijest čija imena nitko ne želi spomenuti. Očito se imena vade ovisno o tome kako se mogu instrumentalizirati. Ja ih svakako neću spominjati jer se od početka zalažem da se ovaj proces odvija mimo medija i da se vrati u okrilje institucija”, kazala je Selak Raspudić.
'Žena nije uvijek žrtva'
Osvrnula se i na situaciju kada je rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras na promociji kadeta vojnog učilišta “Doktor Franjo Tuđman” zatražio od kadetkinje da skine masku, kako bi istaknuo njezinu ljepotu.
“Moramo paziti da ove teme ne napravimo taboo. Ne mislim da je žena uvijek žrtva. Ne treba na svaku nekorektnu rečenicu cijeli sustav skakati da je zaštiti. Ne mislim da je u tom konkretnom slučaju riječ o demonstraciji seksualnog predatorstva nego mislim da tome tamo nije bilo mjesto ni vrijeme. Ako ćemo doista skakati na svaku rečenicu proizvest ćemo kontraefekt. Doći će do relativizacije spolnog uznemiravanja i relativizirat će se položaj i uloga žrtve”, tvrdi Selak Raspudić.
