Na područje graditeljstva u 2019. godini odobreno je 19.800 radnih mjesta za inozemne radnike, a prema podacima od 23. kolovoza, dostupnim u Ministarstvu unutarnjih poslova, od navedene brojke ostalo je 2245 slobodnih mjesta. No, s obzirom na to da su 2424 zahtjeva u postupku ishođenja radne dozvole, može se zaključiti kako su kvote za graditeljstvo potrošene, doznaje Slobodna iz HGK-a.
Traže se prije svega tesari, zidari, armirači, betonirci, elektroinstalateri, keramirači, krovopokrivači, fasaderi, ali i svi drugi građevinski radnici.
Sezona se tek zahuktava
Kako je već sada više zahtjeva od preostalih mjesta, HGK apelira na hitno otvaranje novih kvota. "U priobalju se građevinska sezona pojačava od rujna do listopada pa se očekuje da će nedostajati radnika, prema nekim saznanjima i do 30.000", rekla je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK-a za graditeljstvo promet i veze. Problem je utoliko veći što među onima kojima je odobren rad u Hrvatskoj ima i onih kojima je poništena viza, a neki i ne rade u Hrvatskoj nego za hrvatske tvrtke drugdje u EU-u.
Koliki je ovo zapravo problem najbolje ilustrira Vlado Vuković, vlasnik splitske građevinske tvrtke Vibrobeton.
Na 50 radnika su samo njih dvojica mlađih od 35. "Mladih ljudi nema, roditelji su ih uputili dalje od građevinske djelatnosti, a izgubili smo i bazen radne snage kakav je bila Bosna. Ovoga trenutka mogao bih u stalni radni odnos primiti 50 stručnih radnika da ih ima. Dao bih im dobru plaću samo da ostanu pet-deset godina, jer bez radnika ne mogu ugovoriti posao", očajan je.
Kaže da ljudi koji dolaze iz drugih zemalja poput Ukrajine nisu rješenje, jer oni se neće zadržati, s obzirom na to da su krenuli trbuhom za kruhom, no mnogo veći je problem što nemaju iskustva niti su uopće građevinske struke.
Država nekom majka drugima maćeha
A država se prema njima, smatra, odnosi maćehinski, jer je prednost dala turizmu.
"Ne može se graditi dok traje turistička sezona i 15. lipnja ne znaš šta ćeš sa zaposlenicima, a onda svaki put kad završi zabrana krećeš ispočetka, a tada je već jesen, počinje loše vrijeme, pa ispada da za rad imamo samo tri mjeseca, dva u proljeće i jedan u jesen. Postavlja se pitanje zašto se turističkom djelatnošću ne bave devet mjeseci u godini, a ne samo ova dva-tri", naglašava Vuković.
No uvoz radne snage samo je vatrogasna metoda, slažu se svi.
"Problem radne snage nikada nije bio veći u zadnjih 30 godina. Uvoz stranih radnika jedan je od načina rješenja problema, ali mi iskustvo u zadnje dvije godine kaže da se time rješava broj, ali ne i problem kvalificirane radne snage", naglašava i Željko Krstičević, direktor splitske investitorske tvrtke "Dalkoning".
Dualno obrazovanje na teret poslodavca
Iz HGK-a, osim neograničenih kvota i izmjena Zakona o strancima traže i uvođenje dualnog sustava obrazovanja. "Nužno je da se prvih godina uvođenja nađu financijska sredstva kako bi se pomoglo poslodavcima, koji u dualnom sustavu obrazovanja preuzimaju većinu troškova, ali i poticaje djeci koja upisuju dualne programe strukovnog obrazovanja. Uz to, smatramo kako bi se sklapanjem bilateralnih sporazuma olakšala procedura sezonskog zapošljavanja stranaca", pojašnjava Čagalj.
A problem će postajati još gori, s obzirom na to da je kriza najdublje i najdulje pogodila upravo građevinski sektor koji se tek sada počinje oporavljati, pa raste i broj građevinskih radova,
