Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

POVODOM SLUČAJA DAMIRA ŠKARE

SDP TRAŽI TEŽE SANKCIONIRANJE NASILJA NAD ŽENAMA: ‘Država mora nedvosmileno stati na stranu žrtve tako da se nijedan počinitelj ne izvuče’

Povod za konferenciju za novinare na temu „Seksualno nasilje u Hrvatskoj“ slučaj je HDZ-ovca Damira Škare koji se zbog sumnji za silovanje tajnice u tvrtci koju vodi trenutačno nalazi u istražnom zatvoru

Socijaldemokratski forum žena SDP-a zatražio je u utorak od Ministarstva pravosuđa da iz Kaznenog zakona (KZ) briše kazneno djelo spolnog odnosa bez pristanka, a za kazneno djelo silovanja odredi jedinstvenu zatvorsku kaznu u trajanju od tri do 15 godina.

Pozvali su državu i represivni aparat da jasno i nedvosmisleno stane na stranu žrtve tako da se nijedan počinitelj ne izvuče.

Kako je pojasnila članica Predsjedništva stranke Ivana Posavec Krivec, zapriječena kazna za silovanje je od tri do 15, a za spolni odnos bez pristanka od jedne do deset godina. Istaknula je da od donošenja KZ-a, koji uz kazneno djelo silovanja definira i kazneno djelo spolnog odnosa bez pristanka prošlo već skoro deset godina i da bi bilo uputno da Ministarstvo pravosuđa razmotri sudsku praksu kao i brisanje te kvalifikacije. Stječe se dojam, kazala je, da intencija autora zakona nije zaživjela i da se kvalifikacija kaznenog djela spolnog odnosa bez pristanka u Hrvatskoj koristi kao niša za silovatelje koje je sud odlučio kazniti blaže nego da se radi o kaznenom djelu silovanja.

„Razlozi tome leže često u pogreškama koje u svom radu čini policija, zatim DORH, pa sudu ni ne preostane drugo da sudi tako kako je priča postavljena u ranijem postupku. Budući da je prema dostupnim podacima najveći broj prijavljenih silovanja onih počinjenih u braku, upravo ovakva kvalifikacija nerijetko stvara problem u osudi počinitelja“, poručila je Posavec Krivec.

Bauk najavljuje amandman na Kazneni zakon

Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk najavio je da će njegova stranka, ne učini li to Ministarstvo u primjerenom roku, poslati amandman na KZ kojim bi se brisalo to kazneno djelo iz kataloga kaznenih djela.

Povod za konferenciju za novinare na temu „Seksualno nasilje u Hrvatskoj“ slučaj je HDZ-ovca Damira Škare koji se zbog sumnji za silovanje tajnice u tvrtci koju vodi trenutačno nalazi u istražnom zatvoru.

Predsjednica Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a Maja Sporiš kazala je kako nisu zadovoljni odgovorom  MUP-a da je u tom „kriminalističko istraživanje u potpunosti provedeno sukladno pravilima struke te uz poštivanje zakonskih propisa i rokova“.

„Previše je nerasvijetljenih okolnosti oko njegova hapšenja, nerasvijetljenih sumnji da je iz policije dojavljeno osumnjičeniku da je podnesena prijava, slučajnosti da isti dan osumnjičeni odlazi u BiH, kada je, prema dostupnim informacijama, bila raspisana tjeralica. Znači li to da je policija 23 dana bezuspješno tragala za Škarom i nastojala ga locirati te ga uhapsila na graničnom prijelazu tek kada se sam odlučio vratiti. U tom slučaju ne znam što je gore: neučinkovitost policije, nesposobnost ili nemar ili pak sumnja na pristranost i suradnju s osumnjičenim. Radi li se tu o počinjenju još jednog kaznenog djela – bijegu pred zakonom“, zapitala je.

Naglasila je i da su to pitanja na koja građani moraju dobiti odgovor.

Bauk je ustvrdio da ovakvo postupanje policije obeshrabruje žrtve na prijavu seksualnog nasilja, pozvavši državu da jasno i nedvosmisleno stane na stranu žrtve tako da se nijedan počinitelj ne izvuče i da ohrabri žrtve na prijavljivanje.

Na jedan prijavljen slučaj silovanja od 15 do 20 neprijavljenih

Ocijenila je da „živimo u državi u kojoj su iznimno visoke proporcije tamnih brojki, odnosno pojava da je broj slučajeva nasilja koji je zabilježen od policije vrlo mali u odnosu na stvaran broj slučajeva nasilja“. Podaci istraživanja pokazuju kako na jedan prijavljen slučaj silovanja dolazi između 15 do 20 neprijavljenih, dok je za manje teške oblike seksualnog nasilja ta brojka još veća, dodala je Sporiš. Naglasila je da vlasti mora biti jasno da učinkovita policija, a nakon njih učinkoviti DORH čini više od pola posla za procesuiranje silovatelja. „Učinkovita policija i nemogućnost bijega od sankcije za počinitelja potaknut će žrtve na prijave i svjedoke na svjedočenje. Sve drugo je kockanje s povjerenjem žrtava, s povjerenjem građana“, poručila je.

Podsjetila je da smo prije godinu i pol ratificirali Istanbulsku konvenciju koja jasno propisuje da na svakih 20 tisuća stanovnika imamo jedan krizni centar za skrb o žrtvama seksualnog nasilja.

„Mi u ovom trenutku u Hrvatskoj imamo samo jedno sklonište koje prima žrtve silovanja i samo jednu instituciju, krizni centar, točnije udrugu iz Zagreba koja pruža pravnu i psihološku pomoć žrtvama. Postojeći krizni centar treba osnažiti i on treba biti ishodište razvoja stručnjaka koji bi taj posao obavljali u drugim dijelovima zemlje. Dostupnost i kvaliteta servisa za žrtve seksualnog nasilja važna je ne samo iz humanih razloga, nego i zbog osnaživanja i podržavanja žrtava da prijave nasilje. Žrtve imaju malo izbora bez odgovarajućih servisa i osiguranja zaštite“, zaključila je Sporiš.

Šest posto studentica doživjelo teže oblike seksualnog uznemiravanja

Posavec Krivec iznijela je podatke iz istraživanja o rasprostranjenosti seksualnog uznemiravanja na visokim učilištima u Hrvatskoj koji pokazuju da je šest posto studentica doživjelo teže (poput direktne ucjene za ocjenu), a 35 posto lakše oblike seksualnog uznemiravanja kao što su seksualne primjedbe i aluzije.

Dodala je i da prema istraživanju iz 2005. godine podaci o seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu pokazuju da je 38 posto žena u Hrvatskoj doživjelo takvo iskustvo. Slično istraživanje za zaposlene na zagrebačkom Filozofskom fakultetu pokazalo je da je 18 posto žena doživjelo neželjeno dodirivanje, 12 posto otvoreno izražavanje seksualnih ponuda nekoj od kolegica, dok je pet posto bar jednom doživjelo uvjetovanje zadržavanja radnog mjesta ili napredovanja kroz pružanje seksualnih usluga.

Istraživanje iz 2005. godine provedeno na reprezentativnom uzorku punoljetnih žena u Hrvatskoj, u dobi od 18 do 93 godine ukazalo je da je 17 posto doživjelo pokušaj silovanja ili silovanje, od čega ih je samo pet posto prijavilo nasilje. Prosjek ukupnog broja prijava za silovanje u Hrvatskoj iznosi 105 godišnje, upozorila je Posavec Krivec.

„Hrvatska je zanijemila 2005. godine. Sjetite se slučaja ličkog rukovanja. Danas, na žalost, nismo otišli puno dalje”, zaključila je.

Povratak na Net.hr