Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

MIRELA HOLY O LEX CANNABISU

SDP-OV PRIJEDLOG ZA TRAVU LIBERALNIJI JE OD NIZOZEMSKOG: ‘Donio bi nam desetke milijardi eura, a protive mu se političari na kokainu’

O SDP-ovu prijedlogu zakona koji bi donio potpunu legalizaciju marihuane, pa i u rekreativne svrhe razgovarali smo s predsjednicom SDP-ova savjeta za zeleni razvoj Mirelom Holy

Potpuna legalizacija konoplje predstavlja slobodan uzgoj, korištenje i prodaju svih vrsta konoplje pa tako i indijske. Riječ je o vrsti konoplje koja je u društvu poznata kao “marihuana” te bi se legalizacijom omogućilo konzumiranje “indice” za medicinske, osobne i rekreativne svrhe.

Lex cannabis, kolokvijalno se naziva zakon koji bi upravo to omogućio, a jedna od najzaslužnijih osoba zbog koje je taj zakon otišao u saborsku proceduru je Mirela Holy, predsjednica SDP-ova Savjeta za zeleni razvoj. Kako bismo saznali što bi sve omogućio lex cannabis te kako bi Hrvatska izgledala nakon legalizacije “trave”, razgovarali smo s Mirelom Holy.

NET.HR: Što se točno nalazi u prijedlogu zakonu za legalizaciju konoplje u Hrvatskoj, predlažete li potpunu legalizaciju marihuane i u rekreativne svrhe?

HOLY: Riječ je o zakonu koji daje integrativni pristup konoplji te podrazumijeva da se konoplji prilazi kao jedinstvenoj biljci, što ona i jest. Mi jako volimo stavljati crtu razdjelnicu između industrijske i indijske konoplje, a radi se samo o podvrstama jedne te iste biljke. Razne vrste konoplje mogu se međusobno križati. Laički rečeno, imamo tri glavne podvrste konoplje – indicu, cannabis sative što su industrijske konoplje i cannabis ruderalis, dakle divlju konoplju. One se sve međusobno mogu miješati. U zadnjim promjenama Zakona o suzbijanju zloupotrebe opojnih droga koja je bila lani, omogućeno je da se industrijska konoplja koja ima udio THC-a manji od 0,2 posto može uzgajati ne samo za prehrambene svrhe nego i za druge svrhe. Time se zapravo omogućilo da se koriste i drugi dijelovi biljke industrijske konoplje s manjim udjelom THC-a od 0,2 posto u proizvodnji kozmetike, tekstila…

Danas se cijela biljka industrijske konoplje može koristiti za bilo što, može se koristiti stabljika i lišće itd., no to se odnosi samo isključivo na one sorte koje imaju udio THC-a manji od 0,2 posto. Koliko je to besmisleno govori podatak da je vrsta industrijske konoplje koja je bila posebno raširena na području Hrvatske, imala udio THC-a do osam posto. Te su vrste industrijske konoplje bile uglavnom korištene u proizvodnji tekstila, užadi itd. Ako se postavlja tako oštra granica, onda se u potpunosti blokira mogućnost i znanstvenih istraživanja, križanja različitih sorti, proizvodnje tko zna kakvih sorti koje se mogu upotrebljavati za proizvodnju niza različitih proizvoda. Procjene govore da se u ovom trenutku od konoplje proizvodi otprilike 25.000 različitih proizvoda jer se tu ne radi samo o prehrambenoj i tekstilnoj industriji, biljka se rabi i u kemijskoj industriji, proizvodnji boja i lakova, i u proizvodima koji su alternativa plastici.

Zbog toga svega konoplja je izrazito važna u tranziciji prema biogospodarstvu, a ono je jedan od sastavnih elemenata zelene tranzicije koja je predviđena i Green New Dealom. Glavna ideja lex cannabisa jest da se u potpunosti omogući maksimalno iskorištavanje svih potencijala konoplje. Rekreativni dio je samo jedan od njegovih elemenata.

NET.HR: Znači li lex cannabis da bi Hrvatska u viziji SDP-a mogla postati kao Nizozemska ili Kanada pa da bi se marihuana mogla bez problema pušiti? Kako bi se marihuana prodavala, bi li ta mogućnost postojala u specijaliziranim trgovinama ili u coffee shopovima kao u Nizozemskoj?

HOLY: Ovaj zakon je još liberalniji nego što je zakonska regulativna u Nizozemskoj i u Kanadi. Lex cannabisom bi se omogućilo da svaka punoljetna i pravno sposobna osoba uzgaja za svoje osobne potrebe (ili rekreativne ili medicinske svrhe) čak devet ženskih biljaka u punom cvatu. Naravno da su moguće zloporabe toga i zato su predviđene jako visoke novčane kazne za eventualne prekršitelje. Zloupotreba bi se kažnjavala najvećom novčanom kaznom koja je propisana.

Što se tiče mjesta prodaje marihuane, zakon ne ide u te detalje jer zakonom je predviđeno da se donesu podzakonski propisi, odnosno pravilnici kojima bi to bilo regulirano. No, kao nadležna agencija za provedbu ovog zakona je već postojeća agencija, a to je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.

NET.HR: Vidjeli smo da je velik broj ljudi u Hrvatskoj prepoznao primjerice CBD kao nešto što im može na legalni način pomoći s tjeskobom, bolovima i opuštanjem. No, neki i dalje ne znaju što je to. Kako ljudima približiti kanabis i THC? Kako biste koristi legalizacije marihuane primjerice objasnili nekoj baki u Hrvatskoj?

HOLY: Medicinske koristi od konzumacije konoplje poznate su već tisućljećima jer je konoplja jedna od prvih agrikulturnih biljaka starih civilizacija koju je čovjek, osim za prehranu, koristio i za zadovoljavanje niza životno važnih potreba. Stoga bih rekla da trend pune legalizacije i liberalizacije konoplje nije nešto novo, već povratak starim znanjima i praksama. Našim bakama i djedovima nije bilo potrebno “prodavati priču” o korisnosti konoplje jer je Hrvatska, kao dio bivše Jugoslavije, bila u samom svjetskom vrhu proizvodnje konoplje. Danas su medicinska istraživanja napredovala pa imamo i znanstvenu potvrdu medicinski korisnih svojstava kanabinoida iz konoplje. Kanabinoidi su spojevi koje konoplja proizvodi u stabljici i listu, ali najviše u ženskom cvijetu i to posebno na trihomima – dlačicama koje se u većim nakupinama pojavljuju na svim dijelovima cvjetova ženskih biljki.

Kanabinoidi štite konoplju od UV-zračenja, suše, bolesti i insekata, a konzumacija pripravaka od konoplje koji sadrže kanabinoide ublažava niz bolesti. Do danas je identificirano više od 160 kanabinoida, a taj broj raste iz godine u godinu. Najznačajniji je sadržaj i odnos između kanabidiola (CBD) i delta-9 tetrahidrokanabinola (THC). CBD u pravilu nije psihoaktivan, a THC jest i upravo zbog psihoaktivnosti THC-a konoplja je bila zabranjena i potpuno nepravedno proskribirana. Konoplja se u tradicionalnoj medicini intenzivno koristila pa se tako primjerice čajem od mljevenog sjemena liječila upala mokraćnih puteva, a koristio se i oblog od konoplje za ubode i otekline. Konopljom su se liječile i bolesti poput upale krajnika, groznice, nesanice, bradavica i opadanja kose. Danas je znanstveno dokazano da pripravci od konoplje pomažu u ublažavanju simptoma multiple skleroze, kroničnih i neuropatskih bolova, glaukoma, pri oporavku od kemoterapije te kod AIDS terapije.

Tajna ljekovitosti konoplje nalazi se u endokanabinoidnom imunološkom sustavu ljudi. Endogeni kanabinoidni sustav, a ovaj sustav je nazvan upravo po konoplji koja je dovela do njegova otkrića, je ključan fiziološki sustav za uspostavljanje i održavanje ljudskog zdravlja. Endokanabinoidi i njihovi receptori nalaze se u cijelom tijelu s ciljem održavanja ravnoteže u organizmu unatoč negativnim utjecajima iz okruženja. Konoplja nije jedina biljka za koju je poznato da proizvodi kanabinoide tj. molekule koje se vežu na receptore endokanabinoidnog sustava, a kanabinoidi jačaju imunitet dojenčadi i prisutni su i u majčinom mlijeku.

NET.HR: Smatrate, pretpostavljam, da bi marihuana imala i ekonomske benefite, što kroz prebacivanje svakodnevne prodaje u legalnu zonu, što kroz turizam. Jeste li u SDP-u radili procjene, koliko bi to novca za državni proračun bilo? 

HOLY: Trend legalizacije i liberalizacije konoplje je spoj mudrih tradicijskih praksi i novih znanstvenih istraživanja i kao takav je ogledni primjer biogospodarstva u praksi. Iako je lex cannabis medijima zanimljiv prije svega zbog legalizacije konoplje u rekreativne svrhe, poanta zakona je u integrativnom, odnosno cjelovitom pristupu konoplji. Zbog klimatskih promjena i siromašenja resursa svijet ulazi u razdoblje zelene tranzicije koje će se u području gospodarstva manifestirati kao transformacija linearne u cirkularnu ili kružnu ekonomiju.

Ključan element cirkularne ekonomije je bioekonomija, a nedavno istraživanje Ekonomskog instituta je pokazalo da je u Hrvatskoj znatno niža produktivnost nego u EU-u u sektorima koji zahtijevaju manju radnu produktivnost, poput proizvodnje papira, proizvodnje biobaziranih kemikalija, farmaceutika, plastike i gume. S obzirom na činjenicu da je konoplja sjajan fitoremedijant tla (čistač tla, ali ima i veliki CO2 apsorpcijski kapacitet) te je idealna sirovinska alternativa za proizvodnju papira, kemikalija, boja i lakova, farmaceutika i biokompozita, odnosno bioplastike, te da Hrvatska ima sjajne prirodne predispozicije za uzgoj ove vrste, buduća Strategija održivog razvoja Hrvatske nužno bi trebala imati fokus upravo na industriji konoplje čime bi se u znatnoj mjeri povećala radna produktivnost te podignula produktivnost resursa i dodana vrijednost u području bioekonomije Hrvatske.

U turističkom smislu legalizacija konoplje donosi pomicanje neodrživog masovnog sezonalnog obalnog turizma prema održivom cjelogodišnjem turizmu na području cijele Hrvatske, ili barem onih destinacija koje se brendiraju kao kanabis turistička odredišta. Poljoprivredna proizvodnja temeljena na kanabisu je proizvodnja s dodanom vrijednošću koja, sukladno preporukama Ekonomskog instituta, donosi manju radnu produktivnost, a veću ekonomsku i okolišnu korist. Benefiti za državni proračun u desetogodišnjoj dinamici mjerili bi se u desecima milijarda eura jer je prijedlog lex cannabisa jedan od najliberalnijih zakona u svijetu čime bi se Hrvatska premetnula u predvodnika ovog nezaustavljivog trenda.

U prilog toj tezi govori da mi se nakon objave informacije o lex cannabisu javio iznimno veliki broj zainteresiranih poduzetnika iz cijelog svijeta, najviše iz SAD-a, Kanade i Velike Britanije, a uspostavili smo suradnju i s Globalnim institutom za konoplju. Procjene ekonomskih benefita industrije konoplje u Kanadi i SAD-u računaju se u milijardama dolara, a tijekom korona-krize potražnja za marihuanom se udvostručila pa su nastala uska grla u opskrbi “travom”. Kanada je industriju konoplje tijekom korona-krize stavila na popis prioritetnih djelatnosti pa su trgovine koje prodaju travu ostale otvorene i tijekom “lockdowna”. Razlog tome su istraživanja koja su pokazala kako konzumacija konoplje jača imunitet i tako pomaže ljudima u borbi s virusom.

NET.HR: Često se u javnosti može čuti da se s marihuanom prvo počinje kada je u pitanju eksperimentiranje s drogama i zato je tu velika stigma. Kakav je vaš stav o tome? Vodi li zaista jedan joint do nečeg opasnijeg?

HOLY: Činjenica jest da je THC psihoaktivan, konzumacija pripravaka konoplje s višim udjelom THC-a kod korisnika stvara osjećaj uzbuđenja, dobrog raspoloženja i ugode što može dovesti do stvaranja psihičke ovisnosti. No, za razliku od drugih opojnih tvari, između ostalih i onih legalnih poput nikotina i alkohola, pa čak i kofeina i šećera, konzumacija marihuane ne izaziva tjelesnu ovisnost.

Zbog toga je ovisnički potencijal marihuane znatno niži od onog alkohola i nikotina, a da se ne spominje koliko je taj potencijal manji od ovisničkog potencijala heroina ili kokaina u kojem mnogi političari koji se protive legalizaciji konoplje svakodnevno uživaju. To je nevjerojatno licemjerje. Zabrana konzumacije alkohola u SAD-u u vrijeme prohibicije je pokazala da zabrane dovode do veće konzumacije stoga rješenje ne smije biti prohibicija, već javne kampanje i edukacija.

NET.HR: Je li marihuana štetna? Kada se govori o legalizaciji, argumenti “za” legalizaciju uvijek počivaju na tome da ima puno blagodati za ljudsko zdravlje te se rijetko kada spominju negativne strane. 

HOLY: Istraživanja su pokazala da svakodnevna konzumacija marihuane pušenjem može izazvati respiratorne probleme, no nije poznato da pušenje trave pridonosi riziku od dobivanja raka pluća. S obzirom na to da konzumacija marihuane može povećati broj otkucaja srca postoji rizik od srčanih udara kod starijih osoba ili onih koji imaju osjetljivo srce. Konzumacija marihuane utječe i na motoričke sposobnosti pa može dovesti do izazivanja prometnih nesreća.

Prema rezultatima istraživanja, svakodnevna konzumacija marihuane smanjuje intelektualne sposobnosti te možda može utjecati na razvoj mentalnih bolesti poput psihoze i shizofrenije, ali to još uvijek nije znanstveno utvrđeno.

13.02.2017., Zagreb – Mirela Holy. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

NET.HR: Mi smo prilično konzervativno društvo, mislite da je hrvatska javnost spremna za ovako nešto? Mislite li da će saborski zastupnici prepoznati koristi lex cannabisa pa glasovati za njega?

HOLY: Ovom se temom bavim već godinama i u tih je nekoliko godina primjetna velika promjena u percepciji javnosti o konoplji. Mislim da je hrvatska javnost spremna za usvajanje lex cannabisa jer su mnogi svjesni toga da bi društvo od toga izuzetno profitiralo. No, s obzirom na to da se HDZ, koji ima vladajuću većinu, protivi potpunoj legalizaciji i liberalizaciji konoplje teško je očekivati da će ovaj prijedlog biti usvojen usprkos tome što je legalizacija konoplje u izuzetnom javnom interesu.

NET.HR: Vaš prijedlog stiže u trenucima kada je Sabor pred raspuštanjem, a izbori pred vratima. Izgledno je da se takav zakon neće donijeti u mandatu ove Vlade. Radi li se o predizbornom triku i hoće li SDP ako formira novu Vladu zaista i donijeti jedan ovakav zakon?

HOLY: Zakon je najavljen prije godinu dana, preciznije u srpnju 2019. godine, napisan je u listopadu, no tada je krenula predsjednička kampanja pa je SDP procijenio da bi lex cannabis skrenuo pažnju javnosti s poruka njihova predsjedničkog kandidata. Stoga je nacrt prijedloga zakona nakon inauguracije predsjednika pušten u javnu raspravu te dorađen nakon javne rasprave. Uslijedila je korona-kriza tijekom koje je fokus javnosti bio na epidemiološkim mjerama te bi ova tema vjerojatno bila vrlo kritički dočekana. S popuštanjem epidemioloških mjera i najavom parlamentarnih izbora napokon je došlo vrijeme i za ovu temu.

Ne radi se o predizbornom triku jer je dobar dio predizbornog programa SDP-a, a time i Restart koalicije, posvećen upravo zelenoj transformaciji Hrvatske koja je u potpunosti usklađena s europskim Green New Dealom, a iznimno važno mjesto posvećeno je liberalizaciji i legalizaciji konoplje kao ključnoj mjeri za pokretanje ekonomije. To znači i da će jedna od prvih SDP-ovih reformi biti upravo donošenje ovog zakona, kao i usvajanje Strategije održivog razvoja te Strategije cirkularne ekonomije Hrvatske kako bismo postali održivo i uključivo društvo, a tranzicija koja nas čeka bila pravedna što je u suglasju i s ključnim elementima Green New Deala koji se tiču tzv. “just transition”.

NET.HR: Izbori u srpnju – jeste li spremni?

HOLY: Potpuno je jasno da je srpanjski termin odabran po mjeri HDZ-a i iskorištavanja njihove trenutačne anketne popularnosti koja će se istopiti s rastom nezaposlenosti i ekonomskih problema. Turistička sezona će biti mršava pa se HDZ-u jako žuri.

Da nije korona-krize, HDZ bi planirao izbore za rujan ili listopad kada bi još bio prisutan ljetni turistički optimizam i relativno blagostanje pogotovo na području njihovih izbornih bastiona. Nisam članica SDP-a, ali mi se kao predsjednici SDP-ova Savjeta za zeleni razvoj čini da je SDP spreman za srpanjske izbore jer je program gotov, predizborna koalicija je dogovorena i radi se na izbornim listama.

UNUTAR SVIJETA CBD CVJETOVA: Izgledaju kao ‘trava’, a legalno se kupuju u Zagrebu, čak i na automatu. Donosimo sve detalje

PUŠILI SMO LEGALNU ‘TRAVU’: Ovi cvjetovi izgledaju kao skunk i hašiš iz Amsterdama, zamolili smo četvero ljudi da nam opišu kakav je osjećaj

Povratak na Net.hr