Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ISPLATI SE

INVESTICIJSKI STRUČNJAK OTKRIO ‘NEOBIČAN, ALI MUDAR POTEZ’ – KAKO DO VEĆE MIROVINE: ‘Dogovorite s poslodavcem da vam smanji plaću…’

Investicijski savjetnik objašnjava da je veće ulaganje u treći stup isplativija opcija

Ako ste radnik koji se pita kako najbolje uštedjeti svoj novac, stručnjaci će vam preporučiti možda jedan neobičan, ali kako oni kažu, mudar potez. Riječ je o tome da s poslodavcem dogovorite smanjenje plaće pa će on tada biti obavezan uplaćivati vam iznos od 500 kuna u dobrovoljnu mirovinsku štednju. No, stručnjaci savjetuju i ulaganja budući da su kamate u bankama jedva iznad nule.

“Ne preporučujem im u što da ulože novac, nego dajem uvid u imovinske klase koje postoje na globalnom financijskom tržištu i povijesne očekivane prinose, kao i očekivane rizike, kako bi imali realna očekivanja od investiranja”, kaže za Novac.hr Ivan Stojanović, predavač na jednoj od zagrebačkih radionica o investiranju u organizaciji tvrtke “Traiding Room”. Osim toga, Stojanović je i licencirani broker te investicijski savjetnik i voditelj brojerskog odjela njemačke investicijske kuće CM-Equity u Hrvatskoj. Kaže da je već oko 700 sudionika prošlo te radionice, a IT stručnjaci su ti koji u posljednje vrijeme prevladavaju među polaznicima. Stojanović govori da su kamate u bankama jedva iznad nule i da je moguće da će u 2020. dosegnuti minus i zbog toga je, objašnjava, interes investitora početnika sve veći.

Ono što sudionici još mogu na radionicama naučiti jest mogućnost pasivnog ulaganja, što ovaj stručnjak naziva investiranjem u dobrovoljne mirovinske fondove i burzovno utržive fondove.

DETALJAN IZRAČUN: Evo koliku ćete mirovinu imati sa 33 godine staža ako ste mirovinskom uplaćivali 20% plaće

Uplate u treći stup zaposlenici mogu dogovoriti s poslodavcima

Samostalne mjesečne uplate u treći mirovinski stup je oblik štednje koji potiče država pa se postavlja pitanje što je pametna strategija za taj dio radnika. U Hrvatskoj je trenutno 310.000 korisnika dobrovoljnih mirovinskih fondova. Rijetki su oni kojima premije uplaćuju poslodavci kao dodatak uz njihova redovna primanja, a to je kao neka vrsta nagrade. Do iznosa od 500 kuna mjesečno, što je godišnje 6.000 kuna, poslodavac ne plaća porez na dohodak ni obvezne doprinose, dok se uplaćeni iznosi umanjuju osnovicu poreza na dobit. Marija Zuber iz Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika nedavno je objasnila za “Prvi plan” da se na taj iznos ne plaća porez “ni u razdoblju štednje ni u razdoblju ostvarivanja mirovinskih primitaka po osnovi te štednje”, prenosi Novac.hr.

Ono što je manje poznato jest da se uplate za treći stup mogu dogovoriti samoinicijativno s poslodavcima, usto da se premija izdvaja iz njihove redovne plaće. Naravno, ako nije određena posebnim propisom ili kolektivnim ugovorom. Što to znači? U zamjenu za smanjenje bruto plaće radnika, poslodavac tada preuzima obvezu plaćanja dobrovoljne mirovinske štednje u iznosu do 500 kuna.

KAKO ŠTEDJETI DA BI IMALI DOSTOJANSTVENU STAROST? Analitičar mirovinskog sustava: ‘Pitanje je isplati li se štednja, ali postoji nekoliko opcija…’

Isplati li se tako štedjeti? Apsolutno!

Skeptici koji se pitaju zašto bi itko sam inicirao manju plaću, odgovor leži u tome što u je to u konačnici isplativiji način štednje zaposlenika, govori Stojanović za Novac.hr. Kako izgleda računica utemeljena na mjesečnoj uplati u dobrovoljni mirovinski fond u iznosu od 500 kuna? Ako taj iznos radnik redovito uplaćuje sam, tada na kraju godine može računati na državni poticaj od 750 kuna i na ostvareni prinos fonda koji ulaže na tržištu kapitala. Taj prinos je svake godine drugačiji, no prosječan prinos dobrovoljnih mirovinskih fondova kreće se oko pet posto. Stojanović objašnjava da bi spomenuti iznos premije godišnje donosilo u prosjeku oko 300 kuna, što znači da je u pitanju 7.050 kuna.

Ako radnik s poslodavcem dogovori da mu za 500 kuna smanji iznos bruto plaće i preuzme plaćanje radnikova dobrovoljnog mirovinskog osiguranja tada bi to izgledalo ovako: ako se u obzir uzme osnova za računanje bruto plaće od 10.000 kuna, što je u Zagrebu 6.810 kuna neto (s osnovnim odbitkom od 3.800 kuna i 18 posto pripreza), tada će ta plaća biti 9.500 bruto, dok će neto iznos biti 6.523 kune. To znači da će primiti 287 manju plaću u neto iznosu, no istovremeno će realizirati uplatu od 500 kuna za treći mirovinski stup.

PRAVILA ZA MIROVINU: Ne morate se vraćati u I. stup za dodatak od 27 posto, uvode se i jednokratne isplate. Evo što trebate učiniti

Ovim načinom štednje zaposlenici prolaze bolje za 2.556 kuna godišnje

Oni koji si sami uplaćuju premiju u dobrovoljni mirovinski fond, ovako će proći bolje za čak 213 kuna mjesečno, odnosno 2.556 kuna godišnje, govori Stojanović. Međutim, neki poslodavci i neće pristati na takav dogovor s radnikom. Ono što treba imati na umu jest da su uplate u prvi i drugi mirovinski stup u toj varijanti manje, ili u opisanom primjeru, manje su za 100 kuna. Investicijski savjetnik objašnjava da je veće ulaganje u treći stup isplativija opcija.

Podaci AZ mirovinskih fondova koje je dobio portal Novac.hr pokazuju da je u prvih 10 mjeseci ove godine bilo 20 posto više novih članova nego u istom razdoblju u 2018. No, većinom je riječ o uplatama građana, ne poslodavaca.

PRVI ČOVJEK HANFE UPOZORIO NA GREŠKU KOJA VAS MOŽE KOŠTATI DOSTOJANSTVENE STAROSTI: Želite li poštenu mirovinu, napravite ovo

Povratak na Net.hr