Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NOVI DEMOGRAFSKI PODACI

OZBILJNO, HRVATSKA RAPIDNO PROPADA: Lani je otišlo 47.000 ljudi, a broj rođenih drastično je pao – evo gdje je najkritičnije

Vidljiv je trend smanjenja broja stanovnika: u odnosu na 2008. godinu, kada je prema procjeni stanovništva potkraj godine taj broj iznosio 4,3 milijuna, u deset godina, do kraja 2017. taj se broj smanjio za čak 204,3 tisuće stanovnika

Demografski podaci poput ukupnog broja stanovnika, broja rođenih i umrlih, sklopljenih brakova i razvoda te odseljenoga i doseljenog stanovništva uvijek pobuđuju poseban interes javnosti, kažu u Državnom zavodu za statistiku (DZS) gdje su objavili i analizu demografskih trendova u Hrvatskoj posljednjih godina.

Ono najvažnije u toj analizi jest vidljiv trend padanja broja stanovnika Hrvatske. U odnosu na 2008. godinu, kada je prema procjeni stanovništva potkraj godine taj broj iznosio 4,3 milijuna, u deset godina, do kraja 2017. taj se broj smanjio za čak 204,3 tisuće stanovnika.

izvor: DZS

Najveća stopa nataliteta u Međimurskoj županiji

Statistički podaci također pokazuju da se sve manje stanovnika odlučuje imati djecu. Promatrano od 1998., zapaža se trend sve manjeg broja živorođenih, a prvi put je njihov broj pao ispod 40 tisuća u 2003. godini. U 2017. godini živorođeno je 36,6 tisuća djece. Ako promatramo mjesec rođenja, najviše ih je na svijet došlo u srpnju.

U prethodnoj 2016. najveću stopu nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) imala je Međimurska županija (10,8), dok su najnižu imale Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija (7,9). Iako spomenute brojke upućuju na promjene u trendovima, možda to najslikovitije iskazuju podaci o prosječnoj dobi majke pri prvom porodu. Na to mogu utjecati razni socioekonomski čimbenici, kao što je veće uključivanje žena na tržište rada, veći udio žena u visokoškolskom obrazovanju, ali i sve kasnije osamostaljivanje mladih, tj. napuštanje roditeljskog doma. Dok je u 1990. prosječna dob majke pri prvom porodu iznosila 24,3 godine, do 2017. se povećala za 4,6 godina.

LJUDI NAM MASOVNO ODLAZE, ALI ZAŠTO NITKO NE DOLAZI? Stručnjaci za Net.hr otkrivaju što moramo napraviti ako ne želimo potpuno propasti

izvor: DZS

U siječnju 2017. rekordan broj umrlih

Od 1998. godine naovamo najveći broj umrlih zabilježen je u 2015. godini, dok je prema posljednjim podacima u 2017. umrlo 53.477 osoba, što je za 3,8 posto više nego u prethodnoj godini. Mjesec koji broji najviše umrlih jest siječanj, a bilo je to ujedno prvi put u posljednjih 20 godina da je broj umrlih u jednome mjesecu prešao broj od šest tisuća.

Najveću stopu mortaliteta u 2016. (umrli na 1000 stanovnika) imala je Ličko-senjska županija (17,9), dok je najmanju zabilježio Grad Zagreb (10,6).

izvor: DZS

 

Ono što daje jasnu sliku o negativnim demografskim promjenama jesu podaci o prirodnom prirastu, koji potvrđuju da se posljednjih 20 godina ukupni broj stanovnika RH smanjuje. Negativni prirodni prirast veći od 10 tisuća prvi je put zabilježen u 2002., a upravo je u 2017. zabilježen najnegativniji prirodni prirast u promatranom razdoblju.

CRNI SIJEČANJ: Zabilježen najveći broj umrlih u Hrvatskoj još od ratne 1991., zabrinuti stručnjaci najavljuju analize

izvor: DZS

Hrvati sve kasnije stupaju u bračnu zajednicu

U 2017. godini brak je sklopilo 20.310 parova, od čega je 51,6 posto bilo vjerskih, a 48,4 posto građanskih. Najpopularniji mjesec za zasnivanje bračne zajednice u 2017. bio je rujan.

Iako se negativni trend sklapanja brakova posljednjih godina mijenja, nevjesta i ženik sve stariji stupaju u brak. Slično kao i kod rođenja prvog djeteta, na odluku
o stupanju u brak vjerojatno utječu brojne društvene promjene. Mladi se sve kasnije osamostaljuju, što može biti povezano sa stopom nezaposlenosti mladih, ali i većim obuhvatom mladih visokoškolskim obrazovanjem. Također, određeni dio mladih živi u izvanbračnim zajednicama. Već tradicionalno, muškarci ulaze u brak stariji od žena. Tako je prosječna dob ženika pri sklapanju prvog braka u 2017. iznosila 31,3, a nevjeste 28,6 godina, odnosno prosječna dob ženika je u odnosu na 1990. porasla za 4,3, a nevjeste za 5,3 godine.

izvor: DZS

Sve više razvoda, brak prosječno traje 14,7 godina

U 2017. razvedeno je ukupno 6265 brakova, što je manje za 11 posto u odnosu na godinu prije. Prvi put je razvedeno više od pet tisuća brakova u 2008. godini, dok je samo šest godina poslije, dakle u 2014. godini, prvi put formalno okončano više od šest tisuća, a dvije godine poslije više od sedam tisuća brakova.

Prosječno trajanje razvedenog braka bilo je 14,7 godina.

CRNA SLIKA HRVATSKE: Rođenih sve manje, umrlih sve više, a svaki treći brak se raspada

izvor: DZS

Raste broj doseljenoga i odseljenog stanovništva

Od osamostaljenja do danas mijenjali su se trendovi i u migracijama – navodi se u analizi DZS-a. Od 2011. godine kada je promijenjena metodologija praćenja vanjskih migracija, bilježi se porast i broja doseljenoga i odseljenog stanovništva. Pritom se istraživanja o vanjskoj migraciji stanovništva RH provode na temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova. Od ulaska RH u EU broj doseljenih varira između 10,4 tisuće u 2013. i 15,6 tisuća, koliko je zabilježeno 2017. godine.

No, kad se promatraju podaci o broju odseljenih stanovnika RH, porast je još izraženiji. Iako je brojka rasla i u razdoblju od 2011. do 2013. godine, povećan rast bilježi se od ulaska RH u EU. Zasigurno je na to utjecaj imalo otvaranje granica, tj. načelo EU-a o slobodnom kretanju radnika, čime se otvorila mogućnost zapošljavanja u drugim zemljama članicama EU-a. Tako se u 2014. bilježi 20,9 tisuća odseljenih, što je više za 36,7 posto nego u 2013. godini.

izvor: DZS

Lani odselilo iz Hrvatske 47,4 tisuće ljudi

Sredinom 2015. većina zemalja EU-a ukinula je dvogodišnje razdoblje ograničenja za radnike iz RH, što se odražava i na podatke o iseljavanju jer je u toj godini odseljeno gotovo 10 tisuća ljudi više. U 2016. brojka odseljenih također nastavlja rast, a u 2017. bilježi se rekordan broj odseljenog stanovništva RH, njih 47,4 tisuće. U navedenom razdoblju najviše se stanovnika RH odselilo u Njemačku, a tako je ostalo i tijekom 2017. godine.

U 2016. godini najveću stopu emigracije (odseljeni na 1000 stanovnika) imale su Požeško-slavonska (17,2) i Vukovarsko-srijemska županija (16,7), a najmanju Krapinsko-zagorska županija (4,9).

ISTOK HRVATSKE UMIRE: Samo lani iz Vukovarsko-srijemske županije odselilo 4406 ljudi

Povratak na Net.hr