Glas Slavonije piše kako su najbolje prošli stanovnici Cipra gdje je cijena električne energije prošle godine pala za čak 22 posto. Slijedi Litva s 5,8 posto, Irska s 3,2 posto te Estonija s 2,6 posto. S druge strane, najveći rast cijena zabilježen je u Latviji - čak 26,8 posto - te Belgiji (15.1 posto), Bugarskoj (6.9 posto), Rumunjskoj (6.1 posto) i Nizozemskoj (5.8 posto).
Hrvatska u 'zlatnoj sredini'
No, preračunato u konkretne novčane iznose, najniže cijene su u Bugarskoj (9,6 eura za 100 kWh) i Mađarskoj (11,5 eura), a najviše su u Danskoj (30,4 eura) i Njemačkoj (29,5 eura za 100 kWh).
Prosječna cijena električne energije u EU je 21,1 euro za 100 kWh, a u Hrvatskoj je ona prema podacima europskog statističkog ureda iznosila 13,1 euro za stotinu kwh.
Uzme li se u obzir kupovna moć, tada je cijena električne energije najniža u Finskoj, Švedskoj, Luksemburgu i Danskoj, a najviša u Portugalu, Njemačkoj, Španjolskoj i Rumunjskoj. Hrvatska je po toj računici u sredini ljestvice. Po toj računici, Nizozemci je plaćaju znantno manje nego Hrvati.
'Siromašni' Hrvati i 'bogati' Nizozemci
Što se tiče cijene plina, najniža je u Rumunjskoj (3,4 eura za 100 kWh) i Mađarskoj (3,5 eura), a najviša u Švedskoj (11,7 eura) i Portugalu (9,8 eura).
Prosječna cijena plina u EU je 7,1 euro za 100 kWh, dok je u Hrvatskoj 4,6 eura. Ponovno je usporedivši s kupovnom moći, 'siromašni' Hrvati plaćaju plin neznatno više nego 'bogati' Nizozemci.
