Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NADE SE POLAŽU U LNG

RUSI TVRDE DA SU NAM DALI PONUDU ZA PLIN, A VLADA O TOME NE ZNA NIŠTA: ‘Hrvatska je bogata pa može platiti više’

Rusi tvrde da su ponudili Hrvatskoj pomoć u financiranju projekata plinofikacije, ali da im Vlada nije odgovorila ni nakon mjesec dana. No upućeni kažu da netko nema pojma o čemu točno priča, samo je pitanje jesu li to Rusi ili Vlada.

Ruski veleposlanik Anvar Azimov na nedavno je održanoj konferenciji o energetskoj budućnosti Hrvatske u Zagrebu rekao kako je Rusija Hrvatskoj ponudila pomoć u financiranju projekata plinofikacije, ali da joj iz Vlade RH ni nakon mjesec dana nije stigao nikakav odgovor. Rusko je Veleposlanstvo za Večernji list pojasnilo kako je ruska strana svoj prijedlog Hrvatskoj iznijela na pregovorima 18. listopada u Sočiju, gdje su se susreli Vladimir Putin i Kolinda Grabar-Kitarović.

Azimov tvrdi da je Hrvatska već 7. studenog od ruskog ministra energetike Aleksandra Novaka dobila pismo u kojem Novak hrvatsku stranu moli da ga obavijesti o postojećim i planiranim projektima plinofikacije, u kojima bi ruska strana mogla sudjelovati.

Zagubljeno pismo ruskog ministra

Prije nekoliko dana je na kritiku ruskog veleposlanika odgovorio ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, koji tvrdi kako Hrvatska nije dobila nikakve konkretne ponude ruskih tvrtki – Rosnjefta i Gazproma. U Vladi, kako neslužbeno doznaje Novi list, općenito nisu upoznati sa ‘zagubljenim’ ruskim pismom.

Kako se, međutim, može čuti od upućenih, nije baš jasno o kakvoj plinofikaciji Rusi govore, budući da je 95 posto Hrvatske plinoficirano, a ako pak Rusi žele sudjelovati u izgradnji distributivne mreže u jedine dvije preostale županije koje ju nemaju – Ličko-senjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, moći će se, bude li natječaja za to, javiti se kao i svi drugi.

Mogu se javiti na natječaj kao i svi drugi

“Ne može država posao dodijeliti Rusima. Koncesiju će, bude li natječaja, dobiti najprihvatljiviji ponuđači”, kažu za Novi list sugovornici iz plinskog sektora, napominjući kako im se čini da očito na razgovorima u Sočiju ‘vrh’ nije bio dovoljno upoznat s detaljima.

No, pretpostavljaju kako budući terminal za ukapljeni plin na Krku Rusima poseban trn u oku jer je za očekivati da će LGN smanjiti dobavne količine ruskog plina u Hrvatsku.

‘Vi ste bogati, možete platiti više’

Azimov pak tvrdi da Rusija nema ništa protiv LGN terminala, ali je napomenuo da je Rusija spremna godišnje Hrvatskoj isporučivati najmanje milijardu kubičnih metara svog plina, što je više od trećine potrebne Hrvatskoj. Čudno mu je da je Hrvatska spremna plaćati puno skuplji plin s LNG terminala i ironično zaključio kako je “Hrvatska je bogata zemlja, možete platiti više od cijene ruskog plina”.

AMERIČKO-RUSKI PLINSKI RAT: SAD žele Europi prodavati svoj skuplji plin, zato im je važan LNG terminal na Krku

Velik interes za LNG terminal

Trenutačno, HEP i Plinacro kao vlasnici projekta terminala pregovaraju s odabranim investitorima u plutajući terminal, koji su bili pregovarači i za kopneni terminal. To su europski investicijski energetski fond Marguerite, koji čini šest velikih europskih financijskih institucija, zatim španjolski Enagas koji upravlja s 11 LNG terminala, dok je treći ulagač Klaipeda, konzorcij koji drži litavski istoimeni plutajući terminal, u radu od 2014. godine.

Kad je Vlada odustala od gradnje kopnenog terminala i odgodila ga kao drugu fazu projekta, ta su tri investitora nastavila s njom pregovarati oko ulaganja u plutajući terminal, za koji postoji interes puno veći nego što je njegov kapacitet. Taj je kapacitet maksimalno 2,6 milijardi kubika plina godišnje, koliko može primiti Plinacrova mreža, dok su zakupci, može se neslužbeno čuti, dugoročno zainteresirani za gotovo pet milijardi kubika, kratkoročno i za sedam.

Građevinsku dozvolu za terminal LNG Hrvatska očekuje u svibnju iduće godine.

No i studija utjecaja projekta na okoliš još mora odgovoriti na brojna pitanja i primjedbe lokalne zajednice, i drugih, te je pitanje hoće li dobiti zeleno svjetlo.

Povratak na Net.hr