Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

TKO ĆE GA ZAUSTAVITI?

REMEK-DJELA KOJE BANDIĆ ŽELI SRAVNITI SA ZEMLJOM: Svijet im se divi, ali smetaju njegovim monstruoznim idejama

I dok se svijet divi modernističkoj arhitekturi Zagrebačkog velesajma koji je zaštićena kulturna baština, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić namjerava sve to porušiti

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić namjerava realizirati “monstruozne ideje”, piše Express.hr, rušenja Zagrebačkog Velesajama i Hipodroma, sveukupno 1,1 milijuna četvornih kilometara, kako bi izgradio “zagrebački Manhattan – grad u gradu” i neboder s 200 katova. Međutim, Zagrebački velesajam je kulturna arhitektonska baština, zaštićena pri Zavodu za zaštitu spomenika kulture, koji je prije pet godina na svom Facebook profilu objavio osam istaknutih paviljona kao prvoklasnih arhitektonskih djela.

“Ironično je i to da u godinama u kojima je jedan Musem of modern arts u New Yorku, skupa s urbanistima i arhitektima iz SAD-a, iznova otkrio i proučava fenomen ‘jugoslavenske betonske utopije’, hibridnog idealizma, različitog od brutalizma SSSR-a, pri čemu su najzastupljeniji baš hrvatski arhitekti i umjetnici, Milan Bandić predlaže gradnju još slavnijeg, novijeg i ljepšeg Novog Zagreba na ruševinama kulturne baštine Hrvatske koje namjerava ostaviti za sobom”, piše Županić.

Bivši gradonačelnik Zagreba Većeslav Holjevac, prije 64 godine nagovorio je Josipa Broza Tita da najveći jugoslavenski velesajam bude upravo u Zagrebu, a ne u Beogradu, te je u potrazi za novcem krenuo lobirati kod SAD-a, SSSR-a, Kine, Austrije i Češke da financiraju gradnju paviljona na Zagrebačkom Velesajmu.

Mašinogradnja

Paviljon 36, “Mašinogradnja”, izgrađen je 1957. godine i riječ je o modernističkom remek-djelu arhitekta Božidara Rašice iz zagrebačke umjetničke grupe EXAT 51, u društvu svjetskih prvaka umjetnosti poput Vjenceslava Richtera. O kakvom je čudesnom djelu iz tadašnje Jugoslavije riječ, govori i činjenica da, primjerice, Belgijanci i danas njeguju Richterov “Jugoslavenski paviljon” u Bruxellesu s EXPO-a 58, gdje su smjestili školu i uopće ne razmišljaju o rušenju.

Hipar

Rašica je potom 1964. godine projektirao “Hipar”, ljusku koja je fragment geometrijskog “sedla”, plohe eliptičkog paraboloida. U to doba revolucionarna struktura izgrađena je kao mjesto za informacije, a danas ima oznaku H i povremeno se spominje u stručnim radovima od EU-a do SAD-a i dalje, piše Županić.

Kineski paviljon

1956. godine kineski arhitekt Cheng Sung Mao napravio je projekt po kojem je godinu dana poslije dovršen stalni paviljon poznat kao Paviljon 11. New York Times je u 8. rujna 1956. tvrdio da je SAD na Zagrebačkom Velesajmu u nepovoljnom položaju zato što ima prostor na staroj poziciji Velesajma. SSSR i Kina, s druge strane, imaju paviljone na novoj lokaciji.

Vitićev Paviljon

Paviljon 40 napravljen je prema projektu Ive Vitića a dovršen je 1956. I u današnjem vremenu djeluje suvremeno sa svojom rebrastom, ostakljenom strukturom preko koje je rastegnuta armiranobetonska ploča poput obrnutog vala.

DR Njemačka

DR Njemačka je Paviljon 35, djelo Božidara Rašice koje je izgrađeno 1964. godine. U zgradi od ovojnice od industrijskog stakla, Rašica je projektirao armiranobetonsku konstrukciju koju je potom oblikovao izvana. Danas se unutra nalazi karting staza.

Sovjetski paviljon

Prvi sovjetski paviljon na Zagrebačkom Velesajmu, Paviljon 9, arhitekta Jurija Abramova. Njegov paviljon iz 1956. visine je 14,2 metara s rasponom luka od 27,5 metara, izveden od prefabriciranih elemenata oslonjenih na betonsko uporište dijela zgrade ispod luka.

Čehoslovački paviljon

ČSSR Čehoslovačka je u Zagrebu imala paviljone od 1922. Godine 1956. po projektu Josefa Hrubyja dovršen je Čehoslovački paviljon. U pitanju je odvažna struktura jer je riječ o jedinoj takve veličine s drvenom nosivom konstrukcijom.

Talijanski paviljon

Paviljon 12 izradila su arhitekti Raffaele Contigiani i Giuseppe Sambito. 1962. godine dokazali su mogućnosti gradnje novim tehničkim rješenjima te su izgradili preokrenute rebraste piramide od laganog betona i sve to prekrili metalnim i staklenim stijenama, tako vješto da je konstrukcija izvana ostala jasna.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr