Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KRONIČAN PROBLEM

RAVNATELJICA USKOK-A IZNENADILA TVRDNJOM U OTVORENOM: ‘Nitko neće doći raditi, stručan čovjek za takvu plaću…’

Postoji kroničan problem zapošljavanja stručnih kadrova nepravne struke – prije svega financijskih i IT stručnjaka

Ravnateljica USKOK-a iznenadila je izjavom u HRT-ovoj emisiji ‘Otvoreno’ koja se bavila radom DORH-a u 2017. i 2018. godini i stanjem u pravosuđu, poglavito pitanjima zašto je percepcija javnosti loša, zašto USKOK-ovi predmeti tako dugo traju te kakav je novi Zakon o kaznenom postupku.

Naime, ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić rekla je kako je više od 90 posto optužnica potvrđeno i više od 90 posto se ishode pravomoćne presude. “Postoji manji broj predmeta u kojima se nisu završili kazneni postupci. To su predmeti koji dugo traju i s tim nitko ne može biti zadovoljan”, pogotovo ne mi u USKOK-u rekla je Marušić.

“Jedan od razloga je u zakonskim mogućnostima način na koji postupamo, sudovi sude sukladno zakonu, obrana koristi legalna sredstva i na tragu tih problema idu i ove izmjene zakona. Praksa će pokazati hoćemo li uspjeti. Postoje različiti instituti. Kod optužnica s više osoba netko se uvijek razboli, traži se izuzeće, traži se izuzeće sudaca državnih odvjetnika, izdvajanje nezakonitih dokaza i to značajno usporava”, rekla je Marušić.

Velik problem zapošljavanja

Postoji i kroničan problem zapošljavanja stručnih kadrova nepravne struke – prije svega financijskih i IT stručnjaka. Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom formiran je prije pet godina, a do danas nije zaposlen niti jedan financijski istražitelj.

“Nitko neće doći raditi, stručan čovjek s godinama iskustva za takvu plaću… Isto tako je i s IT stručnjacima, a i sa službeničkim kadrom”, ustvrdila je Marušić, dodajući da je problem u tome što se te ljude ne može adekvatno platiti.

Prof. dr. sc. Davor Derenčinović s Pravnog fakulteta u Zagrebu rekao je da se sistemski zakoni prečesto mijenjaju. “Mislim da se to čini prečesto i na brzinu, bez odgovarajuće pripreme i rasprave, često na temelju dojma o onome što bi zapravo trebalo napraviti. Tako imamo dojam dugotrajnosti postupaka, na što točno mislimo”, rekao je.

“Sklon sam tvrdnji da je najveći problem problema u pravosuđu generiran izvan pravosuđa. Mislim da je do toga dovelo i zakonodavstvo i prečestim izmjenama zakona, ali evo u izvješću glavnog državnog odvjetnika vidimo da nema pravomoćnih presuda za ratno profiterstvo. I kako će reagirati javnost? Tako da neće vjerovati pravosuđu mada je taj problem, dodaje, generiran duboko izvan pravosuđa”, dodao je Derenčinović.

‘Treba paziti na prava obrane i okrivljenika’

Vedrana Šimundža-Nikolić, pomoćnica ministra pravosuđa, rekla je da “može brže, ali može i sporije”. “Od početka do kraja postupka svi moraju raditi po tom postupovniku. Tu morate paziti na prava obrane i prava okrivljenika, a posljednjih godina su ti standardi mnogo veći nego što smo mi naučili. A isto tako moramo omogućiti i sudu da utvrdi činjenice da bi donio zakonitu i pravilnu odluku. Moramo omogućiti DORH-u i policiji da prilikom progona i optuživanja radi po zakonu i ne optuži bez osnovane sumnje. Moramo znati da svaka optužnica ima individualnost. Može brže, ali ovisi i što svaki slučaj moramo gledati sam za sebe”, rekla je Šimundža-Nikolić.

Odvjetnik Veljko Miljević smatra kako zbog niza izmjena zakona imamo tektonski poremećaj strukture kaznenog postupka. “Ne možete parcijalno ubacivati u tkivo koje je bilo zamišljeno nešto što ste u praksi u tom momentu uočili. Davno je trebalo napisati novi ZKP. Postoje mogućnosti da se stvori ZKP koja će obrani dati prava koja proizlaze iz međunarodnih pravnih dokumenata i ustava, ali da se ta prava dovedu u sklad s efikasnošću postupka”, rekao je Miljević.

Odvjetnik Krešimir Škarica kazao je kako je zadatak odvjetnika da ukazuju na anomalije u eventualnim zakonskim prijedlozima i da se kao jedna od bitnih strana u postupku ravnopravno nosi s izazovima koje novi zakon nosi.

Točno je da kolege odvjetnici koriste zakonski instrumentarij da bi radili u korist klijenta i to je njihovo pravo, istaknuo je Kos.

“Oduzeti pravo da budu branitelji svog branjenika bilo bi pogrešno. Oni nisu suradnici suda ni tužitelja. To je teza od koje moramo poći. S druge strane, od sudaca i tužitelja, moramo očekivati odgovarajući stručni novi da bismo mogli odgovoriti na zahtjeve odvjetnika i ocijeniti one koji su nedopušteni i reagirati instrumentarijem da je nedopušten. Mislim da nam izrada novog zakona ne bi donijela bolje rješenje”, rekao je Kos.

Povratak na Net.hr