Za gotovo 460 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske, među njima je i oko 37 tisuća prvašića koji će prvi put sjesti u školske klupe, danas počinje nova školska godina s nešto blažim epidemiološkim mjerama. No, zaštitne maske su obavezne za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole, ali i u svim razredima srednje škole gdje nije moguće osigurati razmak od 1,5 do dva metra. "Ostat ćemo na tragu onoga što smo radili prošle godine. Različiti ulazi za različite razrede, različiti termini ulaska u školu, odmori u različitim terminima. Sve na tragu onoga od prošle godine, poštujući sve novo doneseno", rekao je ravnatelj OŠ Većeslava Holjevca u Zagrebu Slaven Staklenac za RTL Danas.
Od iznimne važnosti za strukovne škole je i mogućnost miješanja učenika različitih razreda. Vraća se dopunska, dodatna i nastava izbornih predmeta, a u sportske dvorane treninzi.
Roditeljski sastanci uživo, ravnatelji odlučuju o covid potvrdama
Dopušteni su i roditeljski sastanci uživo u školama, a hoće li za to biti potrebne covid potvrde odlučit će ravnatelji. "Ne znam koliko to ima smisla s obzirom na to da u našoj školi, ali i u svim ostalim školama učitelji i djelatnici škole – nemaju svi COVID potvrde, nisu svi cijepljeni, nisu svi preboljeli koronu, pa onda sad inzistirati na tome da roditelji donose COVID potvrdu, ne znam tko im to može narediti i koliko to ima smisla", rekao je ravnatelj Osnovne škole Milana Langa u Bregani Igor Matijašić.
Prema podacima resornog Ministarstva, dosad je cijepljeno 55 posto zaposlenih u osnovnim i oko 60 posto zaposlenih u srednjim školama.
Negativan utjecaj pandemije na učenje i radne navike
Oko pet tisuća nastavnika i 27 tisuća učenika sudjelovalo je u istraživanju o utjecaju pandemije covida-19 na učenike u Hrvatskoj - "Nacionalno praćenje učinaka pandemije bolesti covida-19- na sustav odgoja i obrazovanja u RH". Rezultati navedenog istraživanja pokazali su da škole moraju ostati otvorene.
"Najviše mi je smetalo kad smo bili online, nisam se mogao družiti s prijateljima. Teško je. Drukčije je kad je učitelj s tobom u razredu, a drugačije je kad je iza ekrana", kazao je prije tjedan dana za RTL učenik Osnovne škole Milana Langa u Bregani. S njim se složio još jedan učenik koji je rekao da je "bolje biti u učionici" jer lakše uči, a "učitelji objašnjavaju bolje".
Gotovo 60 posto maturanata smatra da je pandemija na njih imala negativan utjecaj, a isto misli i 37 posto učenika 6. razreda.
"Mi bismo trebali kretati baš od njega. Od mladog čovjeka, djeteta pojedinca, koje je već sad izgubilo godinu i pol dana škola, godinu i pol normalnog odrastanja. Ne smijemo dopustiti da to bude dvije i pol godine. Razlika je kad imate osam, devet godina, to nije isto kao kada imate 44, 45, 46", rekao je Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja.
Među ostalim, istraživanje je pokazalo i to da su mjere i online nastava utjecali negativno na motivaciju za učenje i radne navike, a agencija za odgoj i obrazovanje preporučila je školama da na početku održe inicijalne provjere znanja učenika.
"To je zapravo neka početna slika da učitelj sam vidi koliko pojedini učenici znaju i da zna napraviti plan, sadržaje, vidjeti što treba popraviti, doraditi, koliko imam rupa u znanju. Mislim da se oko toga ne bi trebala nikakva buka dizati", poručio je ravnatelj Matijašić.
Nacionalni ispiti i probna matura
Ove godine novost su i nacionalni ispiti, no to će biti zapravo ocjena sustava, a ne učenika. Osim toga, pisat će se i probna matura.
"Rezultati nacionalnih ispita ne trebaju brinuti učenike jer se neće vrednovati tako da im utječu na ocjenu, dobit će povratnu informaciju o tome kako su usvojili gradivo koje su pisali. Isto tako će koristiti nacionalnim institucijama, Ministarstvu, Agenciji, Nacionalnom centru kakve promjene u sustavu obrazovanja su potrebne", rekao je Vinko Filipović, v. d. ravnatelja Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Nacionalni ispiti će se provoditi u 80 škola iz cijele Hrvatske, a započinju u svibnju kada će ih pisati osmaši. Učenici koji ove godine kreću u 4. razred nacionalni ispit gradiva 4. razreda polagat će iduće školske godine, kao petaši.
Probna matura pisat će se jer je ova generacija maturanata pohađala nastavu po novim kurikulima.
"Cilj je da učenicima tijekom ožujka i travnja ponudimo probni ispit kako bi vidjeli što ih čeka na maturi. Pisat će sve predmete u 4. razredu, a učenici sadašnjih trećih razreda pisat će probni ispit iz hrvatskog i matematike", rekao je Filipović.
Posljedice potresa u Zagrebu i na Baniji
A posljedice zagrebačkog potresa još uvijek osjećaju pojedine škole. Jedna od njih je Gimnazija Tituša Brezovačkog, a uz nju, u Zagrebu obnovu čeka još 13 škola.
"Za 19 dana su trebali biti gotovi radovi, mi smo danas dalje nego prije 10 tjedana. Optimizam me ne napušta, ali ne mogu reći niti jedan logičan i približan datum. Volio bih da ovaj tjedan radovi počnu, a kad će biti gotovo to treba pitati građevinare", rekao je Damir Jelenski, ravnatelj Gimnazije Tituša Brezovačkog u Zagrebu.
U potresu na Baniji teže su stradale 22 škole, samo devet ih je obnovljeno.
