Nakon što je Vlada jučer donijela odluku po kojoj se u budućnosti ne bi više smjelo naplaćivati slanje opomena, Hrvatska udruga banaka usprotivila se toj odluci. Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić danas je još jednom obrazložio Vladinu odluku.
"To je tema i problem koji se već desetljećima, ne godinama, provlači. O tome su vođene ozbiljne rasprave. Hrvatska narodna banka je mogla reagirati, a nije. Hrvatska udruga banaka je mogla reagirati, a nije. Svaka banka pojedinačno je mogla, a nisam primijetio da su to učinile. Tri milijarde kuna godišnje banke prikupljaju kroz različite vrste naknada. U tome su i ove opomene", rekao je prvi potpredsjednik Vlade ponudivši i načine na koji se isti slučajevi rade u Europi.
'U Švedskoj se to smatra neprimjerenim'
"Europska praksa je različita. Italija nema naknade, u Švedskoj se to smatra neprimjerenim, Slovenija ima limite, kako tko. Naša odluka u ministarstvu je bila da potrošači, kad kupuju proizivod bez obzira radi li se o robi u trgovini ili se radi o kreditu, u okviru te cijene i u okviru kamata na kredit plaćaju i trošak potencijalne opomene, a naročito kada govorimo o zateznoj kamati koja je kaznena kamata u kojoj je obilno nadoknađena svaka eventualna troškovna stavka za slanje opomene", istaknuo je Čačić još jednom se osvrnuvši na izjavu Hrvatske udruge banaka.
'Imaju dovoljno novca za trošak od 10-15 lipa'
"Izjava koju smo dobili od udruženja banaka - da će to samo ugroziti potrošače jer će im se odmah vršiti naplata, a da je reakcija na preko 80 posto opomena pozitivna - je nešto što smatram ciničnim. Jednostavno, svaka pristojna banka neće ići u naplatu nego će i dalje poslati opomenu, jer u okviru ove 3 milijarde koliko imaju na naknadama sasvim sigurno imaju dovoljno novca za trošak od 10-15 lipa", zaključio je Čačić.
