PUHOVSKI ANALIZIRAO ODNOS HRVATA I SRBA: / 'Hrvatski Srbi dugo su bili ovisni o Beogradu, sada se emancipiraju. Ljudi su pokazali...'

Potres na Baniji ujedinio je hrvatske građane.

5.2.2021.
20:48
Pixsell
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Srbija je Hrvatskoj poslala milijun eura pomoći." "Veleposlanstvo Srbije doniralo je Majskim Poljanama 25 kontejnera." To su samo neki od naslova iz hrvatskih medija kojima se ilustrira kako se u velikim katastrofama, kao što je potres koji je krajem prosinca pogodio hrvatsku Banovinu, zaboravljaju sukobi i ratna nasljeđa. No znači li to da su odnosi Zagreba i Beograda na političkom planu postali bolji, piše Deutsche Welle.

Da pod tom naznakom egzistiraju dvije vrste odnosa, za Deutsche Welle je razložio politički analitičar Žarko Puhovski. Kaže, prvi je odnos dviju država; Hrvatske i Srbije, a drugi je odnos Hrvatske prema srpskoj manjini.

Službene politike nisu potrebne za pozitivno djelovanje

"To se vrlo često miješa, no radi se o različitim razinama i to treba razlikovati. Među državama se, zapravo, ništa ne događa, jer svi čekaju da se vidi kako će se promijeniti opća slika zbog Bidenovog preuzimanja kormila u Sjedinjenim Državama. I zbog toga što se Europska unija samoblokirala do daljnjega tako da se nanovo preslaguju karte, prije svega u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. To pak ima implikacije na odnose Hrvatske i Srbije", navodi profesor Puhovski.

S druge strane, građani s obje strane granice pokazali su da im službene politike nisu potrebne za pozitivno djelovanje, dakako uz nečasne izuzetke. Najglasnije je odjeknuo incident s Milošem Stojkovićem koji je boravio u Šibensko-kninskoj županiji kao povjerenik pravoslavnog manastira Hilandara za humanitarni rad. Na društvenim mrežama objavio je video snimljen na kninskoj tvrđavi, simbolu hrvatske pobjede u Domovinskom ratu, u kojem pozdravlja sa "srpskog okupiranog teritorija". Snimajući hrvatsku zastavu na tvrđavi poručio je: "Ono na vrhu je njihova zastava, dat će Bog da jednom vratimo našu, ovo je okupirani srpski Knin."

Treba li Zagreb reagirati na sitne gluposti?

Nekako u isto vrijeme dogodio se i napad 71-godišnjaka bombom na radnike Hrvatske elektroprivrede u Pakracu. Domaći nacionalisti brzu su doznali da je napadač, kod kojeg je pronađena zavidna količina nelegalnog oružja, povratnik iz Srbije što su iskoristili za širenje nepovjerenja prema srpskoj zajednici. Pomogao nije ni nekadašnji ministar informiranja takozvane Republike Srpske Krajine Savo Štrbac koji je iz Beograda opravdao napad navodeći da starac jednostavno "nije mogao izdržati maltretiranje" u Hrvatskoj.

Ova dobra tabloidna roba par dana zabavljala je javnost i nahranila hrvatsku radikalnu desnicu koja je u međusobno-zavisnoj vezi sa srpskim pandanima. No dogodila se, prema nekima, i nepotrebno jaka reakcija države na kninski incident. S obzirom da je bila riječ o službenom izaslanstvu Srbije, hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova srpskom veleposlanstvu u Zagrebu predalo je prosvjednu notu i zatražilo ispriku.

"Incident sigurno nije utjecao na odnose među državama, niti je trebao. To je naprosto sitna glupost. Hrvatska je u tome trebala pokazati puno veću razinu samosvijesti. Trebala je naprosto reći dvije rečenice o tome i krenuti dalje. O tome je li Knin hrvatski ili ne, jednostavno ne treba raspravljati. To su loši vicevi, ali pokazuju nedovoljnu razinu političke samosvijesti na hrvatskoj strani", analizira Puhovski pa dodaje: "Preoštro se reagira na sitne stvari, a istovremeno se prelazi, recimo, preko mogućnosti podrške demokratskoj oporbi u Srbiji."

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Provokacije iz Srbije ne pomažu hrvatskim Srbima

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik Milorad Pupovac Stojkovićevu objavu nazvao je iznimno štetnim i sramotnim činom.

"Te poruke možda u Srbiji nekom trebaju pokazati kako je netko bio junak na kninskoj tvrđavi, kako je netko bio junak u Hrvatskoj. Ali, govoriti ratnim jezikom, natjecati se u ratnim pričama i ratnim retorikama - to je nešto što ne može imati mjesta ne samo u toj akciji nego ni u današnje vrijeme jer je to štetno i za mlade Srbe i za mlade Hrvate, to je štetno za Srbiju i Hrvatsku", rekao je Pupovac Hini. I potpredsjednik Vlade Boris Milošević (SDSS), najviše pozicionirni predstavnik srpske manjine u Hrvatskoj, osudio je provokaciju.

"To su veliki napori za solidarnost na cijelom području njegujući dobrosusjedske odnose i onda imamo pojedinca koji za nekoliko lajkova, želeći promovirati sebe ili ne znam koga, sve to pokušava minirati", kazao je Milošević za N1. A upravo je on, za građansku većinu, nova nada za odnose manjinskog i većinskog naroda.

Važno javno djelovanje Miloševića i Bakšić Mitić

Podsjetimo, nakon što je imenovan podpredsjednikom Vlade, uslijedile su zajednička obilježavanja hrvatske pobjede, ali i komemoracija hrvatskih i srpskih žrtava iz Domovinskog rata. Milošević nastupa i kao drugi čovjek vladina tijela za sanaciju šteta nastalih potresom na Banovini, a koja je dijelom bila okupirana u Domovinskom ratu.

Kao vodeće lice zbrinjavanja žrtava potresa nametnula se i Branka Bakšić Mitić, dogradonačelnica Gline, gradića koji je u memoriji Hrvata zapisan kao mjesto s kojeg je današnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 1995. poručivao da "nikada Glina neće biti hrvatska". Bakšić Mitić i od ranije je poznata po svom predanom humanitarnom radu na zapostavljenim područjima Banovine, no izbjegla se pozicionirati unutar političkog djelovanja srpske manjine. Upravo su neki novinari i desniji političari okretanje reflektora prema Bakšić Mitić komentirali kao preslagivanje snaga unutar srpske zajednice, a uoči lokalnih izbora, za što, za sada, nema konkretnih dokaza.

EMOCIONALAN ISTUP DOGRADONAČELNICE GLINE KOD STANKOVIĆA: ‘Jednostavno stanje šoka, čovjek ne zna što da napravi’

Kakav je politički položaj Srba u Hrvatskoj?

Da su hrvatski Srbi u shizofrenoj poziciji, tvrdi naš sugovornik Žarko Puhovski. "S jedne strane su dio vladajuće ekipe i tako na sebe privlače animozitet koji svaka vlast privlači; pogotovo u lošoj socijalnoj situaciji zbog pandemije koronavirusa i potresa. S druge strane su kao manjina opterećeni tradicionalnim nepovjerenjem tako da su u realno teškoj situaciji, iako su simbolički jači no ikada."

Od početka drugog premijerskog mandata Andreja Plenkovića analitičari ističu kako su se hrvatski Srbi "konačno" odmaknuli od Beograda i primaknuli Zagrebu, a sve je nazivano i svojevrsnom emancipacijom.

"Hrvatski Srbi su jako dugo bili jako ovisni o Beogradu i to uz podršku Beograda i Zagreba, jer su dugo korišteni kao most između dviju država, kao prijenosnik, medij, komunikator", navodi Puhovski. Kaže, obje su strane u tome uživale i profitirale. "Sad se pomalo emancipiraju zato što se srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u nekim situacijama ponašao nedovoljno racionalno. S druge strane, očito da srpska manjina preko svojeg udjela u vlasti može u Hrvatskoj i sama dovoljno toga postići. Predstavnici srpske manjine su već dugo čvrsto uz vlast u Hrvatskoj i očito se na to može računati“, zaključuje Puhovski.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Zaštitne maske za lice troslojne - 50 komada
22,12kn55kn
Mekane i udobne, pružaju zaštitu od 95%.
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali