PSIHOLOGINJA O MILANOVIĆEVIM LUDOSTIMA: / 'Krive smo ako smo bogate i siromašne, ako progovorimo i šutimo. Žrtve čitaju statuse...'

Psihologinja je za Net.hr komentirala izjave predsjednika Milanovića na temu žena koje su žrtve seksualnog nasilja

12.2.2021.
9:15
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Sa seksualnim uznemiravanjem treba se stalno boriti, ali kada o tome zapomažu glumice koje iz kreveta ne izlaze za manje od pet milijuna dolara, to baš ne vidim kao nešto čime bih se trebao zanimati. Kada to rade žene koje su zaposlenice, službenice, majke ili mlađe kolegice u akademiji, to je problem", izjavio je predsjednik. No, Milanović nije tu stao nego se okomio na Udrugu B.a.B.e. i tom prilikom na Facebooku napisao "da je Uma Thurman dobro zarađivala tijekom zlostavljanja".

Jedan je to od nedavnih statusa predsjednika Republika Zorana Milanovića kojim je komentirao aktualnu temu - zlostavljanje žena i hrvatsku verziju MeToo pokreta koja posljednjih tjedana kruži zemljom.

Milanović se referirao na Hollywood gdje je cijela priča oko ovog pokreta prije par godina počela kada su poznate glumice podijelile "javnu tajnu" iz njihovih krugova. Riječ je o tome da je dosta njih bilo žrtvama seksualnog zlostavljanja te da su počinitelji bili redatelji, drugi glumci itd. Naša je pak javnost nedavno saznala kako su nam priče o uznemiravanju puno bliže - hrabri istupi studentica zagrebačkog Filozofskog fakulteta kao i onih na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu otkrili su tamnu stranu studiranja.

Iz Milanovićeve izjave mogla bi se iščitati poruka da je traumatično iskustvo seksualnog zlostavljanja ili uznemiravanja žene manje važno ako ona prilikom tog zlostavljanja zarađuje visoku plaću. Milanovićeva funkcija donosi i odgovornost pa se teško ne zapitati, mogu li ovakve izjave predsjednika utjecati na žrtve seksualnog zlostavljanja.

Psihologinja: 'Milanović pitanje zlostavljanja predstavlja kao klasno pitanje'

Lorena Zec je psihologinja koja dugi niz godina radi sa žrtvama seksualnog zlostavljanja te je voditeljica savjetovališta "SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava". Pitali smo psihologinju kako Milanovićeve izjave utječu na žrtve seksualnog zlostavljanja.

"Jako dobro pitanje jer kao da se uzima u obzir da ono što se događa u javnom prostoru i ostaje u javnom prostoru pa negdje lebdi u eteru i u Facebook komentarima. A zapravo, to čitaju i to doživljavaju osobe koje su stvarno proživjele takvo iskustvo. Kada netko tko ima veliki doseg po pitanju javnih izjava kao što je predsjednik Republike, govori takve stvari, tada demotivira žrtve da prijave zlostavljanje.

Milanović je iznio stav da žrtve seksualnog uznemiravanja nisu sve iste i jednake. S tim se ja nikako ne slažem. On je u pravu u jednom, a to je da je svako iskustvo i nasilje jako individualno. Svatko ima pravo nasilje doživjeti na svoj način, no nikako ne stoji da neke žene zbog svog socio-ekonomskog statusa imaju manje pravo na svoju individualnu priču i da ono što im se dogodilo obilježe kao loše ili traumatično", govori psihologinja za Net.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Ističe da Milanović pitanje zlostavljanja postavlja kao klasno pitanje pa psihologinja naglašava da svi koji rade sa žrtvama seksualnog nasilja vide da je to pitanje rodne neravnopravnosti. "Seksualno nasilje je rodno uvjetovano nasilje i stvar je u moći koju većinom u svojim rukama ipak imaju muškarci", pojašnjava Zec.

Zašto predsjednikov primjer s holivudskim glumicama ne stoji?

Riječka psihologinja objašnjava da predsjednik uzima Hollywood kao primjer, gdje je, kako kaže, izražena "moć bijelog muškarca".

"Milanovićev primjer s holivudskim glumicama ne stoji. Tamo žene bolje stoje po socijalnom i ekonomskom pitanju ako bi ih se uspoređivalo sa ženama u Hrvatskoj, međutim, one su u tom njihovom holivudskom svijetu svejedno manje moćne nego muškarci. Prodavačica u pekari koju zlostavlja kolega i zlostavljana glumica iz Hollywooda u konačnici imaju istu priču jer dijele iskustvo proživljenog seksualnog nasilja. Ne možemo raditi razliku između njihovog iskustva i njihove traume jer jedna ima više novca, a druga manje", navodi naša sugovornica.

'Milanovićeve izjave su sramotne'

Psihologinja je jasna - Milanovićeve izjave su sramotne. Objašnjava da predsjednikove izjave pokazuju ono sa čim se susreću ljudi koji rade sa žrtvama seksualnog nasilja, a to je da žene nikada nisu dobre.

"Nikada nije dobro - ako smo bogate nije dobro, ako smo siromašne isto nije dobro. Uvijek smo krive. Krive smo kad progovorimo jer nas optužuju za laž, a kada šutimo onda se pitaju zašto šutimo. Uvijek će se naći netko da okrivi ženu, neovisno o tome radi li se o nekakvim komentatorima na društvenim mrežama ili o visoko pozicioniranim ljudima u našem okruženju", govori psihologinja te dodaje da ne misli pritom samo na predsjednika Milanovića nego i na druge muškarce koji u javnost izlaze s takvim izjavama.

Kao najnoviji primjer navodi izjavu Siniše Vuce na koji on način vidi žene i žrtve seksualnog zlostavljanja.

'Institucije kao podrška, a ne provoditelj sekundarne viktimizacije'

Lorena Zec smatra da je još puno posla pred našim društvom kako bi se dogodila promjena u smislu percipiranja žrtava seksualnog nasilja. Jedan dio javnosti smatra da žrtve lažu i pretjeruju, kraće rečeno - ne vjeruje im se. Psihologinja kaže da će percepcija ići u smjeru promjene kada ljudi na visokim funkcijama koji imaju političku moć te mogućnost da ih čuje šira javnost, kažu da oni vjeruju žrtvi.

"Oni bi trebali progovarati o toj temi i trebali bit žrtvama dati podršku. Osobno bih jako voljela da predsjednik Milanović umjesto onih rasprava na Facebooku koje vodi sam sa sobom, otvoreno, jasno i glasno kaže da je tu za žrtve seksualnog nasilja i da im vjeruje te da vjeruje da je iskustvo zlostavljanih žena teško. On bi im trebao pružiti podršku. Mislim da je to način za mijenjati stvari, dakle kada institucije postanu podrška žrtvi nasilja, a ne da institucije provode sekundarnu viktimizaciju", govori psihologinja.

'Žene s takvim iskustvom osjećaju se loše u zadnje vrijeme'

Čini joj se, kaže, da muškarci koji daju takve izjave poput Milanovića ili rektora Damira Borasa, zaboravljaju da i žrtve to čitaju. Navodi da se žene koje imaju traumatično iskustvo osjećaju loše u posljednje vrijeme otkako se o toj temi javno govori. Jedan od razloga su izjave koje idu u smjeru Milanovićevih, a dolaze i iz usta običnih građana na društvenim mrežama.

"Žene s kojima se susrećem u radu se u posljednje vrijeme loše osjećaju jer vide na koji način javnost raspravlja o njima, kao da su one 'neke tamo', a ne kao o ženama koje žive među svima nama. Važno je napomenuti da istraživanja pokazuju da je postotak lažno prijavljenog seksualnog nasilja između dva i šest posto, što je postojani postotak i za bilo kakvu drugo kazneno djelo. Nije seksualno nasilje posebno po pitanju lažnog prijavljivanja u odnosu na druga kaznena djela", otkriva psihologinja Zec.

'Žrtve mogu misliti da je Milanovićevo mišljenje zapravo stav društva'

Pitali smo psihologinju reflektiraju li izjave predsjednika Milanovića stav pretežito patrijarhalnog hrvatskog društva. Ona odgovara da osobe koje čitaju što je on napisao ili izjavio mogu misliti da on reflektira stav društva. Moguće je, objašnjava Zec, da žena koja je žrtva seksualnog nasilja pomisli da stav predsjednika odražava i mišljenje društva.

"Još kada pročitaju komentare koji se slažu s Milanovićem definitivno mogu zaključiti da je to mišljenje velikog broja ljudi u Hrvatskoj te da ona kao žena koja je proživjela takvo nasilje treba šutjeti jer će se inače dovesti u vrlo neugodnu situaciju. Vrlo je neugodno kada se žrtve seksualnog nasilja moraju braniti i opravdavati.

Naše društvo još uvijek je patrijarhalno iako se način pokazivanja patrijarhalnosti mijenja kroz vrijeme, no prisutno je. To se vidi u načinu na koji predsjednik komentira žene žrtve nasilja, a da ne govorim o tome kako komunicira s udrugama civilnog društva odnosno udrugama koje se bave ženskim pravima", veli Zec.

'Njegove izjave umanjuju povjerenje prema civilnom sektoru'

Riječka psihologinja smatra da je bitno istaknuti da u Hrvatskoj najveću podršku ženama koje su proživjele seksualno, obiteljsko ili partnersko nasilje pružaju organizacije civilnog društva, a ne država. Objašnjava da udruge civilnog sektora preuzimaju velik posao koji bi institucije trebale odrađivati.

"Važno je da žene koje su žrtve nasilja imaju povjerenje da kada dođu u neku civilnu udrugu da će dobiti potrebnu uslugu. Ako se predsjednik Milanović na društvenim mrežama i u javnosti svađa s civilnim sektorom i organizacijom koja služi da ženama žrtvama nasilja pruži podršku, onda umanjuje važnost tih udruga i čemu one služe. Zapravo, on svojim izjavama smanjuje povjerenje prema civilnom sektoru općenito, a osobito prema sektoru koji se bavi ženskim pravima. U slučaju da se takav odnos prema civilnom sektoru nastavi doći ćemo do toga da žene koje prožive nasilje neće nikome ništa reći o tome.

Zašto? Jer će zaključiti da im državne institucije neće vjerovati i podržati ih nego će ih osuditi, a da organizacije civilnog sektora također ne rade svoj posao. To naravno nije istina, udruge koje pomažu žrtvama nasilja u Hrvatskoj puno rade i trude se u ovom sustavu koji je na neki način pokvaren, ali to nam otežavaju ljudi koji u javnosti stvaraju krivu sliku o civilnom sektoru", objasnila je psihologinja Lorena Zec za Net.hr.

Obratili smo se i uredu predsjednika s pitanjem piše li predsjednik osobno svoje statuse ili to za njega radi njegov PR tim. Premda je očito da su riječi na Facebooku presjednikove, iz njegova ureda to nisu htjeli eksplicitno potvrditi. "Predsjednik Republike Zoran Milanović javno je iznio i obrazložio svoje stavove, javno su dostupni - kao što ste i sami konstatirali – pa stoga nema razloga ni potrebe da ih obrazlažem/komentiram", kazali su nam iz Ureda predsjednika.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Zaštitne maske za lice troslojne - 50 komada
22,12kn55kn
Mekane i udobne, pružaju zaštitu od 95%.
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali