Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NETKO ĆE PROFITIRATI

PRVI PUT U POVIJESTI IZLAZNOST NA IZBORIMA MOGLA BI PASTI ISPOD 50 POSTO: Evo kako bi se mogla odviti priča o izborima usred ljeta i epidemije

Trend pada izlaznosti nastavio se nakon 2000. godine, a na posljednjim izborima za parlament 2016. u rujnu, prvi put je pao na manje od dva milijuna birača koji su izašli na birališta

Poluprazna birališta 5. srpnja mogla bi biti jedan od prizora koji pandemija koronavirusa ostavlja iza sebe. Hoće li iduća nedjelja biti upamćena kao rekordni dan po niskom odazivu birača i kome bi to odgovaralo? To su samo neka od pitanja čije odgovore ćemo saznati za tjedan dana.

Broj zaraženih i osoba u samoizolaciji raste iz dana u dan, a s povećanjem broja oboljelih, veći je i strah od zaraze. Strah da će biti zaraženi najviše se javlja kod starije populacije koji su između ostalog ugrožena skupina. Goran Čular, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, čija su uža specijalnost političke stranke, naglašava za Jutarnji list da je Hrvatska i inače od prvih višestranaških izbora 1990. suočena sa stalnim padom izlaznosti na parlamentarne izbore. No, tu je iznimka, ističe Čular, koja se odnosi na 2000. godinu kada je izlaznost porasla. Objašnjava da je takav privremeni skok uobičajen u tzv. kritičnim izborima koje građani iz određenih razloga dožive kao sudbinske.

PLENKOVIĆ SE OPET ŽALI NA SDP: ‘Oni nastoje poništiti kredibilitet Stožera i stručnjaka koji su u njemu’

Izlaznost je generacijski obilježena

Trend pada izlaznosti nastavio se nakon 2000. godine, a na posljednjim izborima za parlament 2016. u rujnu, prvi put je pao na manje od dva milijuna birača koji su izašli na birališta. U postocima ta brojka iznosi 52,59 posto. Čular za Jutarnji kaže da treba na umu imati više parametara ako bismo radili projekciju o tome što će biti sa izlaznošću na predstojećim izborima i kako bi ona mogla utjecati na izborni rezultat.

Fakultet političkih znanosti nakon svakih parlamentarnih izbora provodi istraživanja na uzorku od 1000 osoba. U njima se analiziraju karakteristike kao i ponašanje birača pojedinih stranaka te analize pokazuju da izlaznost ima snažno generacijsko obilježje. Od 90-ih do danas na izbore u Hrvatskoj najmanje izlazi generacija birača u dobi od 18 do 28 godina. Istovremeno, izlaznost raste među biračima starijih dobnih skupina, a najveća se bilježi u dobnoj skupini od 45 do 65 godina.

Profesor Čular ističe da istraživanja pokazuju da najstariji birači imaju etablirane stranke HDZ i SDP. Na izborima 2011. prosječni birač u Hrvatskoj imao je 46 godina, a 52 godine iznosila je prosječna starost birača HDZ-a, dok su SDP-ovi birači imali 49 godina. Rezultati istraživanja provedenog nakon parlamentarnih izbora 2016. pokazali su da je prosječna dob HDZ-ovih birača ostala na 52 godine, dok su SDP-ovi birači ostarjeli pa im je prosječna dob iznosila 52,5 godina. Kada je riječ o biračima tada novih stranaka, Mosta i Živog zida, oni su bili značajno mlađi i u prosjeku su imali 40 i 43 godine.

RASPUDIĆ I ŠKORO SLOŽNI U JEDNOM: Nemaju dobro mišljenje o anketama; ‘Manipulacija, kao i prije svih ostalih izbora’

Od niske izlaznosti profitiraju velike stranke

U veljači ove godine provedeno je terensko istraživanje na 1000 ispitanika, a kako profesor Čular navodi, prvi put je obuhvatilo birače Miroslava Škore. Rezultati su pokazali da su birači HDZ-a i SDP-a dodatno ostarjeli te da prosječna dob birača obje stranke iznosi 54 godine. Dob birača Mosta iznosi 35,5 godina, dok Škorini imaju 41 godinu. Uvid u prosječnu dob birača stranaka može pokazati kako bi ona mogla utjecati na izborni rezultat – mogao bi uslijediti nastavak dosadašnjeg trenda pada kada je posrijedi izlaznost, ali i situacijski pad izazvan nekim specifičnim razlozima.

Ti razlozi mogu se skrivati u činjenici da se izbori ove godine održavaju tijekom ljeta i tijekom pandemije koronavirusa. Čular je za Jutarnji rekao kako generalno smatra da od niske izlaznosti profitiraju velike stranke s dobrom organizacijskom infrastrukturom i lojalnim biračima jer oni su uvijek spremni izaći na birališta i glas dati svojoj političkoj opciji. Dakle, niska izlaznost mogla bi odgovarati dvama najjačim igračima – HDZ-u i SDP-u. Ipak, glasači tih stranaka su zapravo najstariji birači, što bi im u ovim okolnostima umanjilo prednost.

Mlađi birači više apstiniraju

Osim straha od zaraze koronavirusom, tu je još nešto – dio starijih građana tijekom ljeta mijenja boravište i odlazi u vikendice i zato je malo vjerojatno da će oni putovati u metropolu kako bi glasali. Isto tako, vjerojatno neće na vrijeme tražiti da im se omogući glasanje izvan mjesta prebivališta. Zbog toga bi situacijski razlozi, navodi profesor Čular, mogli anulirati prednost velikih stranaka te njihovo lojalno članstvo.

Mlađi birači vjerojatno neće u značajnijom mjeri biti odvraćeni od izlaska na birališta, a upravo su mlađi birači oni koji glas daju Mostu i Domovinskom pokretu. Ovo se posebno odnosi na mlađe od 30 godina, koji ionako u većoj mjeri apstiniraju od izbora i zato njihov slabiji odaziv neće značajnije utjecati na rezultat izbora.

“U svakom slučaju, i jedan i drugi utjecaj, i kontinuirani pad i situacijski pad odaziva, vode u istom smjeru – izlaznost bi na ovim izborima prvi put mogla pasti na manje od 50 posto, a to je psihološka granica koja može dovesti u pitanje legitimnost bilo koje opcije koja sastavlja Vladu”, rekao je profesor Goran Čular za Jutarnji list.

KANDIDATKINJA DOMOVINSKOG POKRETA SE OGRADILA: Spremna je odreći se potencijalnog mandata ako je netko iz pokreta povezan s nečasnim radnjama

Povratak na Net.hr