Od 23. do 29. travnja obilježavaju se Europski tjedan cijepljenja i Svjetski tjedan cijepljenja. Ovogodišnja poruka europskog tjedna je "Velika nadoknada cijepljenja", koja ima za cilj istaknuti potrebu kolektivnog djelovanja u svrhu nadoknade propuštenih doza cjepiva te povećanja zaštite od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem.
Time počinje jednogodišnja kampanja pod organizacijom Svjetske zdravstvene organizacije i partnera, čiji je cilj naglasiti važnost zaštite najugroženijih skupina cijepljenjem protiv covida, nadoknadom rutinskih cijepljenja koja su propuštena ili odgođena radi pandemije te postići i održavati visoke cijepne obuhvate za sva cjepiva iz Kalendara cijepljenja.
U svijetu trenutno postoje, bilo u upotrebi bilo u raznim fazama razvoja, cjepiva za otprilike 50 vrsta bolesti. Kako nam kaže epidemiolog dr.sc. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, najopasnije je izbjegavati cjepiva protiv bolesti od kojih prijeti najveći rizik, bilo da je u pitanju rizik od zaražavanja ili težine bolesti.
Interes za cijepljenjem niži nego 2019.
"Tako je u nekim zemljama najopasnije izbjeći cjepivo protiv žute groznice, a u nekima protiv ospica ili dječje paralize. Načelno gledano, bilo gdje u svijetu, najopasnije je ne uzeti cjepivo protiv bjesnoće nakon ugriza od životinje koja je bijesna ili bi mogla biti bijesna, jer u tom slučaju rizik zaražavanja je velik, a težina bolesti ima samo jedan ishod - smrt", pojašnjava nam dr. Kaić.
U Hrvatskoj se tradicionalno za vrijeme Tjedna cijepljenja održavaju radionice, predavanja i okrugli stolovi o cijepljenju. Tako se ove godine, nakon trogodišnje stanke, ponovno organizira Skup o cijepljenju u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog epidemiološkog društva i Hrvatskog pedijatrijskog društva.
Prema preliminarnom Izvješću o provedbi cijepljenja za 2022., prošle godine vidljiv je blagi porast cjepnih obuhvata za većinu cjepiva iz Programa cijepljenja u usporedbi sa 2021. godinom, nakon što je tijekom 2021. i 2020. godine zabilježen blagi pad. Jedan od vjerojatnih uzroka pada cjepnih obuhvata je covid pandemija međutim, u Zavodu za javno zdravstvo napominju kako su obuhvati za većinu cjepiva iz Programa cijepljenja značajno niži nego u predpandemijskoj 2019.
Difterija, tetanus i hripavac
Gledaju li se tako preliminarni podaci primarnog cijepljenja i prvog docjepljivanja protiv difterije, tetanusa i hripavca, u 2022. godini vidljiv je obuhvat u primarnom cijepljenju od 92,72 posto, a u prvom docjepljivnju od 89,1 posto.
"S obzirom da se u velikoj većini cijepljenja koristi kombinirano cjepivo DTPa-IPV-hepB-Hib, obuhvati za cijepljenje protiv dječje paralize, hepatitis B i Hib-a su vrlo slični DTP obuhvatima. Razlike obuhvata među županijama su veće u docjepljivanju nego u primarnom cijepljenju", kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
"U drugoj dTpa revakcinaciji, obuhvat na razini Hrvatske je 84,6 posto, što je nešto niže nego obuhvat postignut u 2021. godini (85,3 posto). Obuhvat u drugoj dTpa revakcinaciji niži je nego u godini prije pandemije (2019. 86,6 posto)", pojašnjavaju te napominju da su, na razini Hrvatske, cjepni obuhvati DTP primovakcinacijom i u docjepljivanju bili u kontinuiranom padu do 2017. godine, međutim popravili su se u 2018. godini, no ponovno pokazuju trend pada u primovakcinaciji.
HZJZ: Cjepni obuhvati DTP primarno cijepljenje i docjepljivanje, 1991-2022, Hrvatska
Pada cijepljenje među školarcima
Obuhvat u primarnom MPR cijepljenju u 2022. godini za Hrvatsku iznosi 91,04 posto, što je porast u odnosu na 2021. godinu (89,3 posto) te približno obuhvatu iz 2020. godine (91,2 posto) no i dalje niže nego u godini prije pandemije (93 posto u 2019). U dijelu županija se bilježi blagi pad u odnosu na prethodnu godinu. Jedanest županija ipak bilježi blagi porast cjepnih obuhvata u primarnom MMR cijepljenju u usporedbi s prethodnom godinom.
HZJZ: Cjepni obuhvati MPR, 1994-2022, Hrvatska
"Zadnjih desetak godina MPR obuhvati pri upisu u školu kontinuirano opadaju. Ukoliko se taj pad nastavi, bit će upitna visoka razina kolektivne zaštite školske djece od ospica, rubele i mumpsa kakvu smo imali ranije", napominju u Zavodu za javno zdravstvo. "Uz to, udio osjetljivih zbog necijepljenja kod djece predškolske dobi se do 2017. godine povećavao iz godine u godinu i to predstavlja realnu opasnost od izbijanja epidemije tih bolesti kod djece predškolske dobi, pogotovo u županijama s najnižim obuhvatima."
Cijepljenjima koja se provode u školskoj dobi još uvijek se postižu visoki cjepni obuhvati, što značajno doprinosi održavanju kolektivnog imuniteta. Tako je primjerice, Td docijepljivanjem u osmom razredu osnovne škole na razini Hrvatske postignut obuhvat od 91,8 posto, što je više nego u 2021. i 2020. godini (89,45 posto, 91, 3 posto) no i dalje značajno niže od obuhvata u 2019. godini (95,7 posto).
Cijepljenje novorođenčadi
Cijepljenjem protiv hepatitisa B u dojenačkoj dobi postignut je jednak obuhvat kao u 2021. godini (90,35 posto; 90,3 posto) a niži u odnosu na 2020. godinu (91,3 posto).
"Cijepljenje kod kojeg nije zadnjih devet godina uočen zamjetan trend pada obuhvata na razini Hrvatske je BCG koje se provodi u rodilištima, te koji je u 2022. bio 96,9 posto", kažu u Zavodu za javno zdravstvo.
HZJZ: Cjepni obuhvati BCG, 1991-2022, Hrvatska
U 2019. godini u Program cijepljenja uvedeno je i cijepljenje protiv pneumokokne bolesti u dojenačkoj dobi. U 2022. godini obuhvat primovakcinacijom pneumokoknim cjepivom (2 doze u dojenačkoj dobi, te 3 doze kod nedonoščadi) iznosi 93,76 posto (u 2021. 91,49 posto), a u revakcinaciji (druga godina života) 90,66 posto ( u 2021. 87.58 posto).
I kod ovog cijepljenja primjetne su velike razlike u cjepnim obuhvatima među županijama, kažu u Zavodu te dodaju da se tradicionalno najniži obuhvati u Programu cijepljenja postižu pri docjepljivanju 60-godišnjaka cjepivom protiv tetanusa, iako i kod ovog cijepljenja neke županije uspijevaju postići relativno visoke obuhvate.
Strah od nepoznatog
Na naše pitanje, kada je počelo dolaziti do otpora cijepljenju, kako globalno tako i u Hrvatskoj, dr. Kaić nam kaže, otpor postoji od samog početka: "Prije 220 godina, razvojem prvog cjepiva protiv velikih boginja."
Razlozi tome su, kaže, neinformiranost, dezinformacije - strah od nepoznatog u slučaju neinformiranosti i strah od nepostojećih opasnosti u slučaju dezinformiranosti. "Teško je reći koji su strahovi najveći, jer kod nekog su jedni, kod drugoga drugi strahovi", kaže dr. Koić te dodaje da je takvim strahovima najbolje suprotstaviti znanstveno utemeljene činjenice.
"Roditelji najviše smatraju problematičnim cjepivo protiv ospica, rubeole i mumpsa, jer neki misle da to cjepivo uzrokuje autizam. Međutim, kvalitetana i temeljita epidemiološka istraživanja su dokazala da niti to cjepivo niti ijedno drugo ne uzrokuje autizam", kaže dr. Kaić.
Govoreći o podacima cijepljenja protiv covida, dr. Kaić ističe da je do sada u Hrvatskoj prvom dozom cijepljeno 2.321.498 osoba (uključujući doze sa statusom nepoznato), a od njih 2.045.885 cijepljeno je s dvije doze. S dodatnom dozom (osnovnim i novim adaptiranim cjepivom) cijepljene su 994.190 osoba, od toga 71.608 osoba s drugom docjepnom, takozvanom četvrtom dozom.
Opasnost od novih epidemija
A nastavno na temu covida, koji je navodno na ljude prešao sa životinjskih vrsta, zanimalo nas je i kakva je situacija s razvojem cjepiva koja bi trebala prevenirati epidemije uzrokovane prijenosom virusa sa životinja na ljude (zoonoza). Naime, upravo se to područje na svjetskoj zdravstvenoj razini navodi kao izvor brojnih pandemija u budućnosti, uslijed širenja ljudskih aktivnosti i povećane interakcije s divljim životinjama.
To je područje, kaže dr. Kaić, u kojem treba razviti cjepiva koja su bolja od postojećih.
"Kada znanstvenici koji rade na razvoju cjepiva proizvedu cjepivo za koje se dokaže da je djelotvorno i sigurno za primjenu, ono postaje dostupno 'na tržištu' i uzmemo ono što smatramo da nam je potrebno. Volio bih da postoji cjepivo protiv HIV-a i protiv kroničnih nezaraznih bolesti i protiv raznih vrsta raka. Zasada postoje samo dva cjepiva koja mogu spriječiti određene vrste raka, cjepivo protiv hepatitisa B i cjepivo protiv humanog papiloma virusa", kaže nam dr. Kaić.
"Ali, bojim se da je to do dosta daleka budućnost", zaključuje.
