Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

VEĆ ZA DESETAK GODINA?

PROMJENE SE VIDE I U HRVATSKOJ, KLIMATOLOG IZNIO CRNE PROGNOZE: ‘Ostat ćemo bez vode, bit će manje snijega. Promjene će biti prebrze…’

‘Drugačije vrste riba bit će ovdje. Mi ćemo imati sve manje i manje tekuće protočne vode. Hrvatska je bogata vodom, ali ona isto i ponire. Imat ćemo problema s Neretvom, rijekom Mirnom. Na puno mjesta će se događati prebrze promjene’, niže svoju neveselu prognozu klimatolog Branko Grisogono

I u Hrvatskoj svjedočimo klimatskim promjenama, ne još toliko dramatičnima kao drugdje, ali sve vidljivijima. Manje je meda, manje krušaka, najezda je komaraca i stjenica, sve su češće ekstremne suše, kiše i požari…

“Vrijeme se brže mijenja nego što su svi klimatolozi uopće pretpostavljali i ekstremi se događaju non stop”, kazao je za RTL Danas klimatolog Branko Grisogono.

STIŽE HLADNA FRONTA, METEOROLOZI UPOZORAVAJU: Uz grmljavinsko nevrijeme i obilniju kišu, temperatura će drastično pasti

EKSTREMNE TEMPERATURE: Znanstvenici predviđaju neobično toplu klimu do 2022.

Prof. dr. sc. Branko Grisogono, jedan od vodećih hrvatskih klimatologa (Davor Puklavec/PIXSELL)

Europa zasad trpi najmanje katastrofa

Azija, Pacifik i Afrika najviše trpe zbog klimatskih promjena, a Europa zasad najmanje, barem prema prošlogodišnjim podacima. Godišnja doba sada se dijele na hladna i topla, a sve ekstremniji vremenski uvjeti postali su glavnim razlogom zbog kojeg milijuni ljudi napuštaju svoje domove. Primjerice, u prvoj polovici ove godine od ratova u svojim zemljama pobjeglo je četiri milijuna ljudi, a zbog ekstremnih vremenskih uvjeta raselilo se gotovo dvostruko više – sedam milijuna. Procjenjuje se da će do kraja ove godine broj klimatskih izbjeglica narasti na 22 milijuna.

Razlike u naseljenosti područja, ali i ekonomiji sve su veće. Zadnjih tjedana izvještavalo se o posljedicama koje najviše osjećaju poljoprivrednici.

“Vidi se da dolaze drugačije biljke, a ove naše i biljke i kukci se sele ka sjeveru i u veće visine. Vinogradari kažu da imaju mini poplave i mini suše gotovo stalno. Kiša ne pada kada treba. Kada treba, onda previše padne. I onda je predugo razdoblje suše. Znači trajanje i intenziteti se bitno mijenjaju nego ono na što smo navikli”, naglasio je klimatolog Grisogono.

JOŠ NISMO DOTAKLI DNO: 2019. je već sad jedna od klimatski najpogubnijih godina, a najgore tek slijedi

Hrvatska još nema klimatološki plan

Stoga su neke zemlje već napravile projekciju onoga što će ubuduće saditi i koje će životinje uzgajati u skladu s klimatskim promjenama. Međutim, Hrvatska još nema plan, piše RTL. Dugoročna procjena klimatologa Grisogona nije nimalo obećavajuća.

“Gorski kotar će imati vjerojatno 50 posto manje snijega zimi nego što ima sada, i to za svega 10-20 godina. Drugačije vrste riba će ovdje biti. Mi ćemo imati sve manje i manje tekuće protočne vode. Hrvatska je bogata vodom, ali ona isto i ponire. Imat ćemo problema s Neretvom, rijekom Mirnom. Na puno mjesta će se događati prebrze promjene”, ističe Grisogono.

U NAJVEĆE GRADOVE STIŽU NEZABILJEŽENE KLIMATSKE KATASTROFE; ‘Moramo promijeniti način života na Zemlji. I to brzo!’

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr