NESTAŠICA ČIPOVA SPRJEČAVA RAT / Biznis model, ali i geopolitika paralizirali su autoindustriju: Barem nitko neće pucati

Premda je nestašica čipova paralizirala pola svijeta, situacija ima i dobru stranu

21.10.2021.
6:58
Profimedia/Net.hr

Autromobilska industrija već je neko vrijeme u problemima. Naime, nedostatak čipova znatno je usporio proizvodnju, ali i isporuku automobila, pa je nedavno Škoda objavila da je zbog nedostatka čipova, poluvodiča te ostalih automobilskih dijelova, prekinula proizvodnju u sve svoje tri tvornice u Češkoj, a njihovi zaposlenici su poslani kući i primat će 80 posto svojih prosječnih plaća.

Nije samo Škoda u problemima; i brojni drugi proizvođači susreli su se s tim problemom. Stvari bi se, tvrde iz Škode, trebale normalizirati sredinom 2022. godine. No, pitanje je hoće li se to zaista i dogoditi.

Profesor s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu i glavni urednik Autoportala, prof. dr. sc. Željko Marušić, u razgovoru za Net.hr navodi da se ovdje prelama više stvari.

"Događa se da fali čipova koji se proizvode u Tajvanu. S druge strane, u koronakrizi se povećala ta potrošnja čipova za entertainment, sve se tu sada nakupilo", kaže nam Marušić.

Potrošnju svega toga bitno je povećala i činjenica da se u koronakrizi puno poslova prebacilo na rad od kuće.

"Ti čipovi su se do sada proizvodili najviše u Tajvanu, sad Kina kreće i treba puno vremena da se uhodaju. Tu se mnogo stvari prelomilo, ali je dosta utjecalo što se povećala potražnja za čipovima u drugim sektorima, i sada autoindustrija ima problema", kaže Marušić, dodajući da nije sve samo u čipovima te da su to malo i izgovori.

Plaćaju ceh sistemu po kojem rade

"Autoindustrija radi bez zalihe, to je ono po sistemu 'just in time'. Taj sistem ima prednosti utoliko što su troškovi najmanji, a mana je ako bilo što zapne, onda sve zapne. Sada se plaća ceh tom sistemu", pojašnjava nam prometni stručnjak.

"Ako ne dođe jedna komponenta na vrijeme, sve šteka. U globalnoj autoindustriji došlo je do velikih poremećaja uslijed proizvodnih problema. Sad je Tajvan u žiži svjetskih problema. Ne mislim baš da su samo čipovi problem, problem je cjelokupna proizvodnja. Čipovi su jedan segment, nedostaje guma, nedostaje motora jer je došlo do poremećaja u svjetskoj proizvodnji koja je bila bez rezerve. Svugdje je to bilo na knap napravljeno, i to sve štima kad štima", kaže Željko Marušić.

No, nije sve samo u čipovima i komponentama za automobile. Marušić kaže da tu ima malo i strateških stvari. "Ovdje jak utjecaj ima i ova geopolitička situacija", zaključuje profesor Marušić.

Tenzije između Kine i Tajvana

Geopolitička situacija koju je Marušić spomenuo odnosi se na trzavice između Kine i Tajvana koji su već neko vrijeme tema svih svjetskih medija. Geopolitički stručnjak prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila u razgovoru za Net.hr pojašnjava da je situacija pojačana geopolitičkim premještanjem SAD-a aktivnije u područje jugoistočne azije, odnosno u područje Tihog oceana.

"Znamo da su Sjedinjene Države napustile Afganistan i da su u svim svojim strateškim dokumentima naglasili još i ranije kako je to područje Jugoistočne Azije izuzetno važno i bitno za ostvarivanje strateških interesa partnera i kako SAD tu ima vrlo važnu ulogu u zaštiti svojih partnera. To su partneri koji su u malo širem području, Australija, Novi Zeland i Japan, ali naravno i Tajvan, koji je oduvijek imao zaštitu SAD-a, i Južna Korea, koja se suočava s prijetnjom sjevernokorejskog režima, koji ima dobre veze s Kinom", pojašnjava nam Cvrtila.

"Tajvan je izuzetno važno političko, ne samo geopolitičko pitanje za Kinu, jer ona od samih početaka rascjepa Kine, od osnivanja komunističke Kine i stvaranja režima na Tajvanu, oni je nisu priznali i čine sve kako ne bi došlo do priznanja te države i njezinog uključivanja u međunarodni prostor. Ono što je važno naglasiti je da Sjedinjene Države imaju jasnu poruku da neće dopustiti nikakvu promjenu u geopolitičkom smislu u tome prostoru, jer ako bi Kina ušla u prostor Tajvana i dovela ga pod okrilje Kine, to bi značajno poremetilo geopolitičke vektore moći u tom prostoru", kaže Cvrtila, dodajući da se tu ne smije dopustiti bilo kakav uspjeh Kini te da zato SAD ulaže jako velike napore u tom prostoru kako ne bi došlo do eskalacije.

Zbog čipova su šanse da sve eskalira puno manje?

Svaka eskalacija bi onda podrazumijevala i potencijalno njihovo uključivanje, a svako uključivanje bi značilo sukob visokog intenziteta, što ne odgovara nikome, nadodaje.

No, zanimljivo je da bi baš čipovi iz naše priče mogli biti prevaga da ne dođe do eskalacije između tih dviju zemalja.

"To je jedan od elemenata koji nas može voditi zaključku da Kina neće poduzimati radikalne poteze, jer se na Tajvanu proizvodi negdje oko 40 posto tih čipova na svijetu. Kada bi se dogodio bilo kakav nasilan upad na teritorij Tajvana, to bi značilo da je svijet ostao bez čipova. To ni kineskoj ekonomiji ne bi odgovaralo", kaže nam Cvrtila.

"Prema tome, to je jedan faktor koji sprječava eskalaciju te nas može voditi prema zaključku da Kina neće poduzimati radikalne poteze koji bi poremetili situaciju u tom prostoru. Ali da će i dalje izvoditi određene provokacije, to sigurno hoće, jer i provokacijama na neki način pokazuje svoju moć", zaključuje Vlatko Cvrtila.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali