PETORICA PROFESORA UPOZORAVAJU / 'Hrvatska je jedina zemlja u EU s drugim mirovinskim stupom, a moćni dionici žele povećanje izdavanja

Jurčić, Jakovčević, Bežovan, Lovrinović i Garača kažu kako je mirovinsku reformu kod nas provela Svjetska banka i to po čileanskom modelu

15.9.2021.
9:50
Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Pet sveučilišnih profesora Prof. emeritus Ljubo Jurčić, Prof.dr.sc. Drago Jakovčević, Prof.dr.sc. Gojko Bežovan, Prof.dr.sc. Ivan Lovrinović i prof.dr.sc. Željko Garača pripremili su zajedničku izjavu o mirovinskoj reformi.

Njihova izjava stiže povodom održavanja konferencije "Mirovinska reforma, najvažnija reforma", koju organizira povodom 30 godina samostalnosti Republike Hrvatske nakladnička kuća Hanza Media.

Njihovu izjavu prenosimo u cijelosti:

"Mirovinsku reformu u Hrvatskoj provela je Svjetska banka privatizacijom dijela javnom mirovinskog sustava i uvođenjem drugog mirovinskog stupa 2002. godine. Reforma je provedena po čileanskom modelu, a u Čileu reforma je propala pa je zbog toga organiziran i opći štrajk.

Slične reforme Svjetska banka provela je i u drugim postsocijalističkim zemljama. Ove zemlje, članice EU-a, (Poljska, Slovačka, Mađarska, Estonija i ostale) ukinule su ili bitno redefinirale privatizaciju javnog mirovinskog sustava, dakle, drugi stup jer on nije niti izdaleka ostvario postavljene ciljeve. Tako Hrvatska ostaje još kao jedina članica EU-a s drugim stupom i štoviše dio moćnih dionika koje podupire strani kapital zagovara povećanje izdavanja u drugi stup.

Neuspjeli projekt

Međunarodne organizacije rada 2018. godine provela je evaluaciju učinaka drugoga stupa u trideset zemalja širom svijeta po modelu Svjetske banke te zaključuje da se radi o neuspjelom projektu koji nije pridonio održivosti mirovinskih sustava. Visoki tranzicijski troškovi negativno su utjecali na javne financije. Visoki troškovi upravljanja značili su manje prinose obveznih mirovinskih fondova i time manje mirovine.

Osiguranici − vlasnici uplaćenih doprinosa u obveznim mirovinskim fondovima isključeni su iz upravljanja, a država nije ostvarila odgovarajući nadzor nad privatizacijom javnog novca. Zaključuje se kako je korist od privatizacije javnih mirovinskih sustava izvukao samo financijski sektor. Ovaj se projekt naziva privatizacijskim eksperimentom i preporučuje se ukidanje drugoga stupa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Istraživanja glede učinaka mirovinske reforme pokazuju da je ukupni tranzicijski trošak u razdoblju 2002. – 2019., kao ključni pokazatelj uspjeha i održivosti zamjene dijela sustava međugeneracijske solidarnosti, na kraju 2019. iznosio 104 milijarde kuna i višestruko (3,25 puta) nadmašivao ostvareni prinos obveznih mirovinskih fondova koji su iznosili 32 milijarde kuna.

Neto rezultat tranzicijskog troška i prinosa mirovinskih fondova je negativan i iznosi -72 milijarde kuna. Nastavak djelovanja reformiranog sustava pod istim uvjetima izdvajanja u drugi stup i jednakog ulaganja, uz rast tranzicijskog troška, nisku razinu zaposlenosti i niski rast BDP do 2030. podiže ukupni tranzicijski trošak na preko 200 milijardi kuna. To bi bilo četiri puta više od tada očekivanog prinosa svih fondova.

U rečenoj konferenciji instrumentalizirani su HANFA i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u korist stranog kapitala, a protiv interesa Hrvatske i njezinih građana. Ove institucije zajedno s javnim medijima trebale bi zagovarati i prakticirati javni dijalog o ovom prevažnom problemu, a kako bi se pridonijelo uspostavi, koliko toliko, održivog mirovinskog sustava u Hrvatskoj.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Zaštitne maske za lice troslojne - 50 komada
22,12kn55kn
Mekane i udobne, pružaju zaštitu od 95%.
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali