Zbog nagomilanih problema u govedarskom sektoru u kojemu i broj krava i proizvodnja mlijeka nezaustavljivo padaju – a desetkovala ga je i afera s aflatoksinom – hrvatska mliječna industrija do kraja bi godine mogla otkupiti najmanje mlijeka u posljednjih 10 godina, manje od 500 milijuna kilograma, dok su hrvatske potrebe najmanje 900 milijuna. Prema podacima DZS-a, u svibnju 2013. prikupljeno je 45.164 tona, što je u odnosu na svibanj 2012. pad od 20,8%. Već deveti mjesec zaredom taj pad iznosi više od 10%.
S obzirom na matične kompanije u Francuskoj i Njemačkoj, Dukat i Meggle vjerojatno će lakše kompenzirati i nadomjestiti manjkove od primjerice Vindije. No, s još žešćom konkurencijom od 1. srpnja hrvatske su mljekare prisiljene tražiti i treća tržišta – i nove lance opskrbe, što se odnosi i na trgovce. Tim više što je ulaskom RH u EU spuštena brklja na granicama s BiH i Srbijom. Iz BiH uvozili smo čak 50 milijuna kilograma mlijeka na godinu, a kako njihovi objekti nemaju odobrenje EU, do daljnjega u EU mogu izvoziti samo ribu i riblje prerađevine.
U godinu dana propalo je više od 2.200 farmi i u travnju ih je bilo 11.243. Rašeljka Maras, direktorica nove udruge otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk, kaže da se sve količine mlijeka i mliječnih proizvoda koje su iz BiH uvezene do 30. lipnja mogu nesmetano prodavati do 1. srpnja 2014., ali samo na hrvatskom tržištu (ne u ostatku EU!) ili kroz izvoz u treće zemlje. Preostale zalihe morat će se neškodljivo ukloniti, piše Večernji list.
S problemima u sektoru industrija se pak bori većom proizvodnjom sireva i fermenta, umjesto svježeg i trajnog mlijeka koje praktično nema dodane vrijednosti. U svibnju 2013. proizvedeno ga je stoga čak 28,3% manje nego godinu ranije. Hrvatske mljekare pak lanjsku su godinu završile sa svega 602 milijuna otkupljenih kilograma mlijeka i teško ćemo u skoroj budućnosti dostići kvotu od 765 milijuna, koliko smo na temelju proizvodnje iz 2003. ispregovarali s EU.
