Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

TRŽIŠTE RADA U HRVATSKOJ

PREPORUKE ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE: Evo tko će najlakše, a tko najteže naći posao u zemlji s 236.000 nezaposlenih

Nije novost da je hrvatsko tržište rada prepuno paradoksa, a oni se nastavljaju i u novoj godini. U ovu godinu smo ušli sa službeno 236 tisuća nezaposlenih, a s druge je strane Vlada poslodavcima odobrila zapošljavanje stranih radnika, njih sedam tisuća. To je samo jedan od tih paradoksa, piše Večernji list.

Porazni su podaci da je od ukupnog broja nezaposlenih čak 70 tisuća mlađih od 29 godina, a 72 tisuće su oni stariji od 50. Čak 109 tisuća nezaposlenih u takvoj su situaciji dugotrajno.

Za nezaposlene će država u idućoj godini osigurati milijardu i pol kuna, a najveći dio tog novca otići će na stručno osposobljavanje, za koje je mjesečna naknada trenutačno 2400 kuna.

ISKORIŠTENE U PREDIZBORNE SVRHE: Otpustili ih nakon osam mjeseci, pa ne ostvaruju pravo na naknadu na burzi

Broj upisanih u škole i na fakultete ne podudara se s brojem potrebnih na tržištu rada

Škole i fakulteti i dalje upisuju učenike i studente, a broj upisanih ne podudara se s brojem potreba na tržištu. Hrvatski je zavod za zapošljavanje 2016. godine objavio Preporuke po kojima bi trebalo biti jasno na kojim fakultetima i u kojim školama treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika i studenata, a gdje je taj broj potrebno smanjiti jer tržište nema potrebe, što rezultira još većim brojem nezaposlenih ili odlascima iz Hrvatske.

HZZ

Ne trebaju nam novinari, traže se medicinari

U Preporuci stoji da treba smanjiti broj studenata koji se upisuju na studije politologije, novinarstva, tekstilno-tehnoloških fakulteta, grafičkih fakulteta, agronomije, prometa, veterine i poslovne ekonomije. Isto je i s trogodišnjim stručnim studijima za trenere, poslovnu ekonomiju i javnu upravu, kao i za brojne četverogodišnje srednje škole. Naime, tek četvrtina onih koji su završili srednju školu nakon toga uspije pronaći posao unutar pola godine. Kada je riječ o onima s visokom stručnom spremom, u istoj je situaciji njih 40 posto.

škola, srednja škola

Tržište za njima nema potrebe, pokazala je analiza provedena na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju prema obrazovnom programu tih nezaposlenih osoba, piše Večernji list. Procjene su rađene na regionalnoj, lokalnoj i nacionalnoj razini.

Kada je pak riječ o dvogodišnjim i trogodišnjim školama, trebalo bi povećati upisne kvote za zvanja u građevini, mesare, pekare, a nije nam potrebno toliko frizerki, tehničkih crtača i fotografa.

Od fakulteta vrijedi upisati medicinu, matematiku, fiziku, računarstvo, farmaciju, germanistiku, elektrotehniku, strojarstvo i rehabilitaciju.

MALO SREĆE U PUNO NESREĆE: Imamo najveći pad stope nezaposlenosti u EU, ali smo i dalje među najgorima

NAKON NEZAPOSLENIH, SADA ODLAZE I NAJSPOSOBNIJI: ‘Imam odličnu zaradu, sve beneficije, a sada za mnom dolaze i prijatelji’

 

 

Povratak na Net.hr