U 87. GODINI

PREMINUO ŽARKO DOMLJAN: Bio je prvi predsjednik višestranačkog Hrvatskog sabora

Žarko Domljan bio je prvi predsjednik demokratski izabranog višestranačkog Hrvatskog sabora od 1990. do 1992. godine

Žarko Domljan, povjesničar umjetnosti, leksikograf i političar te prvi predsjednik Hrvatskog sabora, umro je u subotu u 87. godini. Na prvim slobodnim demokratskim izborima 1990. godine Domljan je izabran u Hrvatski sabor na listi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

Kao član HDZ-a Domljan je bio predsjednik prvoga saziva Hrvatskog sabora od 1990. do 1992. godine. U drugom sazivu, od 1992. do 1996. godine, izabran je za potpredsjednika Zastupničkog doma i predsjednika Odbora za vanjsku politiku, te šefa parlamentarnog izaslanstva u Skupštini Vijeća Europe i Skupštini KESS-a.

Za vrijeme njegova mandata proglašen ‘Božićni Ustav’

Za vrijeme njegova saborskog mandata proglašen je “Božićni Ustav”, 22. prosinca 1990. godine. “Božićni Ustav” potvrdio je demokratske promjene koje su se dogodile na višestranačkim izborima za Hrvatski sabor u proljeće 1990. i položio temelj Republike Hrvatske kao demokratskoj državi.

Žarko Domljan je rođen 1934. u Imotskom, a doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Djelovao je kao znanstveni savjetnik u Institutu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu te kao glavni urednik Likovne enciklopedije Jugoslavije i Enciklopedije hrvatske umjetnosti.

Premijer Plenković izrazio sućut Domljanovoj obitelji

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je izraze sućuti obitelji u povodu smrti dr. Žarka Domljana.

“S velikim žaljenjem primio sam vijest o smrti dr. Žarka Domljana, prvog predsjednika Hrvatskog sabora, dugogodišnjeg člana Hrvatske demokratske zajednice, hrvatskog leksikografa i povjesničara umjetnosti. Čovjeka koji je desetljećima gajio i oplemenjivao ideju hrvatske državnosti, a od samih početaka demokratskih promjena značajno je pridonosio razvitku Hrvatske. Bio je likovni kritičar, pisao o arhitekturi, urbanizmu i prostornom planiranju te neumorno radio na znanstvenim projektima na području hrvatske umjetnost i kartografije.

‘Dao je velik doprinos hrvatskoj politici’

Za vrijeme njegova mandata usvojen je Ustav Republike Hrvatske koji je  potvrdio demokratske promjene koje su hrvatski građani zahtijevali na prvim  višestranačkim izborima u proljeće 1990. Time su položeni temelji moderne hrvatske države, a u hrvatskoj povjesnici ostat će upisane njegove riječi kojima je proglasio hrvatsku neovisnost 25. lipnja 1991.,
kazavši:  “Rođena je država Hrvatska, neka joj je dug i sretan život”.

Velik doprinos u hrvatskoj politici dao je i kao predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, Pododbora za suradnju s Europskim parlamentom te voditelj saborske delegacije u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe i drugim međunarodnim organizacijama. Bio je voditelj i predsjednik Odbora za obnovu Dubrovnika te značajno pridonio obnovi i očuvanju kulturno-povijesnih dobara Dubrovnika”, stoji u izrazu sućuti premijera Plenkovića.

Povratak na Net.hr