Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NIMALO OPTIMISTIČNO

PREMIJER REKAO ONO ŠTO SVI, NAŽALOST, ZNAMO: ‘Naš mirovinski sustav je dugoročno teško održiv’

Premijer Plenković u večrašnjem intervjuu za Dnevnik Nove TV jasno je rekao kako mirovinski sustav RH, ovakav kakav je sada, dugoročno nije održiv.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković smatra kako je važno da se vidi supstanca dogovora postignutog na Privremenom vjerovničkom vijeću za Agrokor a to je, kako je ocijenio u srijedu u intervjuu za Novu TV, činjenica da je tekst nagodbe podržan jednoglasno.

Premijer Plenković odgovorio je na više aktualnih pitanja, među kojima je prvo bilo ono o dogovoru postignutom na Privremenome vjerovničkom vijeću za Agrokor, dodavši kako tekst nagodbe sada, nakon što za nekoliko dana sud odredi ročište svih vjerovnika, ‘ide’ na izglasavanje svim vjerovnicima. Istaknuo je kako može prije svega biti izrazito zadovoljan s aspekta vlade i hrvatske države, te odvažnosti parlamentarne većine koja je donijela takav zakon.

Nakon novinarske konstatacije kako su postojala dva koncepta – ‘ruski’ i ‘američki’ te da je bilo dosta ‘šamaranja’ u javnosti, među ostalim i između njega i predsjednice Republike, slijedilo je i pitanje – smatra li da je normalno da dvojica stranih veleposlanika raspravljaju o nečemu što je bitno za hrvatsku državu.

Premijerov odgovor počeo je ocjenom kako ta spomenuta rasprava i mjedijski komentari nisu bitni, već je bitno da je pravni okvir koji je predložila vlada u kratkom roku spriječio gospodarsku katastrofu kompanije, dobavljača, malih poljoprivrednika i cijeloga financijskog sustava, dao kompaniji ekonomsku budućnost, održao radna mjesta i ekonomsku budućnost svih partnera Agrokora.

Plenković smatra kako se danas situacija oko Agrokora percipira kroz ‘trivije’ – je li nešto rekao veleposlanik Rusije ili SAD-a, a ne smije se zaboraviti da cijeli kontekst vjerovnika i njihovu strukturu možemo ‘zahvaliti’ bivšoj upravi i vlasniku Agrokora.

Niječno je odgovorio na novinarsku konstataciju da je “preuzeo cijeli posao oko Agrokora”, a na pitanje je li razgovarao s bivšom potpredsjednicom vlade Martinom Dalić odgovorio je kako nisu razgovarali o Agrokoru, te ocijenio kako je Dalić odradila odličan posao, a za njega je važno što su zajedničkim snagama spriječili da “hrvatska ekonomija ‘ode nadolje'”.

Od porezne reforme do odnosa s predsjednicom

U nastavku intervjua slijedio je niz pitanja – od porezne reforme, odnosa s predsjednicom Republike, stajalištu o mogućim referendumima o izbornom zakonu i Istanbulskoj konvenciji.

Hoćemo li najprije imati veće plaće ili manji PDV, bilo je prvo pitanje vezano za poreznu reformu, a premijer je ustvrdio kako to nije ili – ili, te podsjetio da je HDZ imao izborni program u kojemu je 2016. stajalo da će to biti prva vlada koja će smanjiti PDV. Dodao je kako vlada smatra da sada možemo realizirati to predizborno obećanje od 1. siječnja iduće godine, te da je u ovome trenutku izgledno da će to biti smanjenje za jedan posto. Podsjetio je kako Hrvatska od PDV godišnje prikupi 50 milijarda kuna što je ozbiljan iznos, a Hrvatska je jedna od zemalja s najvećom stopom PDV-a.

Premijer je apelirao na odgovornost sviju u ovome trenutku i dodao kako će se u poreznoj reformi razmatrati i može li se dodatno smanjiti porez na dohodak, na doprinose i najavio da će se vlada tijekom jeseni izaći s vrlo detaljnim prijedlozima pred Hrvatski sabor.

Na pitanje razgovara li s predsjednicom Grabar-Kitarović, premijer je najavio da će se s njom čuti ovih dana, ocijenio je da je njihov odnos u redu, da razgovaraju o bitnim pitanjima, te podsjetio da se jednom mjesečno održavaju redoviti susreti premijera, predsjednice Republike i predsjednika Hrvatskoga sabora.

Što se pak tiče moguće potpore HDZ-a Kolindi Grabar-Kitarović za novi predsjednički mandat, Plenković je istaknuo kako je ta odluka na predsjednici i dodao da je već toliko puta rekao da “HDZ mora kao najveća i najodgovornija stranka znati želi li predsjednica, koja je izabrana kao kandidatkinja HDZ-a, uz potporu niza drugih stranka prije tri i pol godine, u novi mandat. Bilo bi više nego korektno da tu informaciju znamo”.

Premijer se dotaknuo i teme održivosti mirovinskog sustava. I sam je rekao kako je kao takav neodrživ.

‘Na mirovine ide 38 milijardi kuna. Od toga, od doprinosa je svega 21. Šest Peljeških mostova sa svim pristupnim cestama bismo mogli godišnje financirati novcem koji iz poreza ide za mirovine. Takav sustav je dugoročno teško održiv’, rekao je premijer.

Vlada želi pomoći blokiranima

Premijer je odgovorio i na pitanje vezano za pomoć blokiranima, odnosno o trima zakonima koji bi im trebali pomoći, a o kojima će Vlada raspravljati na sjednici u četvrtak. Podsjetio je kako je već prilikom prezentacije javnoga savjetovanja o tim zakonima, vlada jasno rekla kako smatra da se sve obaveze i svi preuzeti aranžmani i dugovi moraju podmiriti i platiti. Međutim, ustvrdio je, ako imate 326.000 ljudi koji su blokirani i više od 40 milijarda kuna duga onda Vlada želi napraviti određene iskorake koji će direktno pomoći jednom krugu ljudi otpisom 10.000 kuna plus kamate, te potaknuti jedinice lokalne i područne samouprave da naprave isto, kao i s njima povezana poduzeća.

Istaknuo je kako vlada sada ‘ide’ na tri zakona: o otpisu dugova, o ovrsi na novčanim sredstvima, te o stečaju potrošača. Premijer vjeruje da će taj paket bitno olakšati situaciju poslovanja Fine, a ljudi koji žele proglasiti osobni stečaj imat će proceduru kojom će to moći riješiti.

Vezano za referendumske inicijative o promjenama izbornog zakona i odustajanju od Istanbulske konvencije, premijer je ponovio kako smatra da referendum nije najbolji način za odlučivanje o izbornom sustava neke zemlje, jer o tomu odlučuju Hrvatski sabor i Vlada, a postoje i političke stranke koje mogu na puno precizniji i detaljniji način regulirati izborni sustav.

Za premijera nije upitan broj zastupnika u Hrvatskome saboru jer, rekao je, Slovenija koja ma duplo manje stanovnika od Hrvatske ima 90 zastupnika, ali smatra da je smanjivanje prava zastupnicima manjina korak nazad.

“To rade ljudi koji ne znaju ništa o tome što je bilo 90-ih. Mi smo morali donijeti ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kako bi se omogućilo međunarodno priznanje Hrvatske”, istaknuo je.

Po napomeni kako je gotovo milijun građana potpisalo spomenute dvije inicijative, novinar ga je upitao može li se ta inicijativa pretvoriti u referendum o njemu osobno.

“Ne bih rekao. Mislim da postoje određene nevladine udruge koje puzajući žele postati političke stranke pa bi htjele izborni prag kako bi konačno ostvarile svoje ambicije. Općenito, taj trend transformacije udruga u stranke je nešto što se viđa i u Europi, a ne samo u Hrvatskoj. Međutim, jasno je koja politička opcija stoji iza ovih referendumskih inicijativa. Imate gospodina Petrova koji to podržava, gospodina Hasanbegovića, gospođu Markić i Živi zid. To su šampioni protiv cijepljenja. Sjajna ekipa”, odgovorio je Plenković.

Na pitanje o odnosima s bivšim političkim tajnikom HDZ-a Davorom Ivom Stierom, predsjednik HDZ-a odgovorio je kako su njihovi odnosi korektni te da on vodi stranku po savjesti. Ocijenio je da stranka nije debatni klub te dodao kako iz HDZ-a nije izbačen nitko tko je glasovao po savjesti.

 

Povratak na Net.hr