A OBEĆALI NAM BOGATSTVO

PREMA OVIM BROJKAMA SMO STVARNO NA SAMOM DNU: Analiza potvrdila, evo koliko su doista bijedne plaće Hrvata

Hrvatska, prema objavi Europskog sindikalnog instituta (ETUI), bilježi najveći pad plaća u istočnim zemljama Europske unije za razdoblje od globalno-krizne 2008. godine do danas.

Kao parametar je uzeto u obzir kretanje prosječne plaće u odnosu na prosjek plaća u zapadnim europsko-unijskim državama, odnosno unutar tzv. EU15.

Evo gdje se nalazimo

U navedenom periodu hrvatski je prosječni osobni dohodak pao s 43 postotka zapadnoeuropskog prosjeka na svega 37 posto. Raspon u ostalim državama istoka Europske unije kreće se danas od najniže rangirane Bugarske s 18 posto, do Estonije s 42 posto, a preko polovine prosjeka u EU15 odskače jedino Slovenija, s oko 60 posto.

DW prenosi stajališta Europske konfederacije sindikata (ETUC) prema kojima razlog generalnom rastu jaza između europsko-unijskog istoka i zapada leži u većem rezanju radničkih prava kod prvih za vrijeme krize. Također, ta prava su se na zapadu Europe, u kasnijim godinama, brže i lakše vraćala prema ranijim vrijednostima, što je dodatno pospješilo uvećavanje razlika. O tome se u Hrvatskoj izjasnio proteklih dana tek Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, riječima da toj državi prijeti ozbiljan rizik da pri europskom vrhu bude samo po brojkama o iseljavanju. “Dok slušamo o turističkim rekordima i rastu BDP-a”, kazao je, “ne možemo više prihvaćati tvrdnje kako još nije došlo vrijeme za rast plaća i oporavak radnika.”

Izostanak sustavnog pristupa ekonomiji

Ekonomist i akademik Zvonimir Baletić rekao je tim povodom za Deutsche Welle kako kriza 2008. u RH i nije bila pojmljena sistematski, nego uzeta zdravo za gotovo, pa je i pristup suzbijanju posve bio sukladan tome. “U međuvremenu smo se nekako – i tek donekle – stabilizirali, no još uvijek smo daleko od blagostanja. Ne može biti dobro ako izvezete 200 tisuća ljudi u kratkom roku, a po broju nezaposlenih i dalje nismo ni blizu nuli. Zato govorim samo o niskoj razini ekonomske stabilnosti. Na žalost, pogodio sam kad sam prije sedam-osam godina izjavio da se nismo primaknuli putu do stabilizacije, a ni danas ne mogu izjaviti nešto mnogo bolje”, smatra Baletić.

“Nastradali su prvenstveno radnici”, nastavlja on, “i umirovljenici većine kategorija. Pala nam je kupovna moć, plaće su ionako bile male, a cijene su takve kakve jesu, i nisu mogle nadoknaditi pad potrošnje. Politika nije bila dovoljna brana padu domaće proizvodnje, osim što se i općenito išlo na ruku uvozu. Neki slojevi prošli su bolje u krizi, naravno, ali hrvatsko radništvo – i ne samo hrvatsko, gledamo li šire – pretrpjelo je glavninu udara i tereta. Naši ljudi zato danas masovno traže posla čak i u zemljama koje su donedavno bile osjetno nerazvijenije od nas. A to znači da smo zaostali i za većinom istočnoeuropskih zemalja.”

Tempirana bomba siromaštva

I dok je Mladen Novosel načelno najavio mogućnost skorog štrajka, Sindikat umirovljenika Hrvatske već je sazvao veliki prosvjed u Zagrebu za 10. listopada. Položaj umirovljenih radnika, naime, još je gori od onih koji su i dalje u radnom odnosu, a po nekim mjerilima RH stoji loše čak i u odnosu na istok EU-a. Udio prosječne hrvatske mirovine u prosječnoj hrvatskoj plaći tako iznosi 37,8 posto i već je neko vrijeme u padu. “Međutim, to ne žele uvijek priznati u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje“, rekla je za DW Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, “ali ne mogu negirati činjenicu da taj omjer u BiH iznosi 43 posto, na Kosovu 47, u Srbiji 48, u Crnoj Gori 58, u Sloveniji 60, u Makedoniji i Mađarskoj 62 posto, a Zapad da i ne spominjemo.”

Prema njezinim riječima, Hrvatska je dotaknula europsko dno, a to je preslika ukupne politike plaća i položaja radnika. Pritom, kako ističe Jasna Petrović, u posebno lošem položaju u RH su žene, jer njima je proporcionalno teže nego radnicama u ostalim zemljama EU-a. “A nije normalno niti da je pokrivenost mirovinama u RH svega 64 posto, dok u Sloveniji čak 92 osobe, od stotinu njih koji su stariji od 65 godina, prima mirovinu. Nema porasta stvarne radne aktivnosti, pa niti onda kad se čini da raste zaposlenost. Nema ozbiljne političke potpore radu i neka nas zato ne čudi ako uskoro u nas eksplodira bomba siromaštva”, upozorava J. Petrović.

Povratak na Net.hr