Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kad bi izbori bili ove nedjelje...

PREDSJEDNICA PREMOĆNO DOBIVA DRUGI MANDAT: HRT-ovo istraživanje pokazalo da ni neodlučni birači ne bi spasili Milanovića

Istraživanje je pokazalo da Tomislav Karamarko, Božo Petrov i Milan Bandić ne bi prošli prag od 5 posto

U Dnevniku HRT-a analizirani su rezultati HRejting, istraživanja o predsjedničkim izborima koji bi se trebali održati krajem ove godine koje je provela agencija Promocija plus, prema načelu cijela Hrvatska – jedna izborna jedinica. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika, pa je statistička pogreška samo plus-minus 2,62 posto, piše HRT. 

U emisiji je navedeno kako je biračima ponuđeno devet imena koje se najčešće spominju u medijima, međutim do ovog trenutka nema službenih kandidata sve dok nisu službeno predali kandidaturu i dok Državno izborno povjerenstvo (DIP) ne potvrdi njihovu kandidaturu.

Tko ide u drugi krug?

HRejting pokazao da bi u prvom krugu predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dobila 34,2 posto glasova, dok bi bivši premijer Zoran Milanović dobio 19,4 posto glasova birača. Njih slijedi pedsjednica Starta Dalija Orešković sa 9,2 posto potom predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić sa 6,3 posto. Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula ima podršku 6 posto ispitanika , a sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić dobio je povjerenje 5,2 posto ispitanika.

Screenshot/HRTFoto: Screenshot/HRT

Istraživanje je pokazalo da Tomislav Karamarko, Božo Petrov i Milan Bandić ne bi prošli prag od 5 posto.

HRejting je pokazao dok HDZ-ovi birači redovito glasaju za predsjedničke kandidate svojih stranaka, to se ne može reći za glasače SDP-a. Naime, dok HDZ-ovi birači ni ne doživljavaju Tomislava Karamarka koji je bio bivši predsjednik te stranke, čak 58 posto birača SDP-a glasalo bi za Zorana Milanovića koji se u istraživanju tretirao kao neovisni kandidat. Kao kandidat SDP-a, ispitanicima je bio ponuđen Tonino Pisula koji bi dobio samo 12% glasova SDP-ovih simpatizera, manje i od Dalije Orešković (12,8%).

Bandić bi profitirao od glasača HSS-a

Nešto više od 25,4 posto birača Živog zida glasalo bi za predsjednika stranke Ivane Viliboru Sinčiću, a 19,6 posto bi glasalo za aktualno predsjednicu dok bi Zoran Milanović prema HRejtingu dobio 12,7 posto glasova birača Živog zida.

Mostovi birači pokazali su kako bi predsjedniku stranke dali samo dva posto više glasova nego predsjedniku Živog zida, odnosno 22,7 posto. Ispitivanje je pokazalo kako i predsjednica može računati na podršku birača Mosta, naime njoj bi svoj glas dalo 18,2 posto birača. I Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović mogu računati na 19,2 posto glasova birača HSS-a, dok bi Milan Bandić dobio podršku čak 23,1 posto birača. Zanimljivo je što bi čak 40,9 posto birača Starta dalo svoje glas Zoranu Milanoviću, dok bi predsjednica stranke dobila 27,3%

Glasači stranke Pametno podjednako bi se odlučili i za aktualnu predsjednicu, kao i za Daliju Orešković. Oba dvije političarke mogu računati na 23,5 posto glasova. HSLS-ovi birači bi lijevo-liberalnim kandidatima dali 25 posto glasova.

PRVI CRODEMOSKOP U IZBORNOJ GODINI: SDP dotaknuo novo dno, Živi zid još raste, no najveće iznenađenje je među malim strankama

Tko pobjeđuje?

Ispitivanje HRejting pokazuje kako nitko ne bi pobijedio u 1. krugu predsjedničkih izbora, a Kolinda Grabar-Kitarović ima osiguranu pobjedu u drugom krugu nad Zoranom Milanovićem.

Aktualna predsjednica osvojila bi drugi mandat s 52, 6 posto glasova, dok Milanović s osvojenih 38,8 posto ne može joj nikako ugroziti još jedan mandat čak ni kada bi mu se pribrojali svi glasovi neodlučnih birača. Istraživanje je pokazalo da bi čak 12% SDP-ovih birača u 2. krugu poduprlo Kolindu Grabar-Kitarović, dok bi 97,7 posto HDZ-ovog biračkog tijela zaokružilo Grabar-Kitarović.

S obzirom na ovlasti koje ima predsjednik/ica Republike Hrvatske, već dugo se raspravlja potreba za sadašnjim neposrednim izborom predsjednika države kao i pravi način izbora. Najčešće ponuđena alternativa je biranje u Saboru i to dvotrećinskom većinom.

Screenshot/HRT

Prenošenje izbora predsjednika/predsjednice na Sabor

Gotvo 57 posto ispitanika smatra kako sve treba ostati isto, trećina bi svoje biračko pravo prenijela na saborske zastupnike (32,5%). A oni koji zagovaraju ostanak sadašnjeg, neposrednog izbora predsjednika odnosno predsjednice tvrde kako  građanima treba dati mogućnost biranja. Neki od argumenata su: tako smo se naviknuli, poštenije je ili, pak, ne vjeruju u zakonodavnu vlast ove zemlje.

Čak 7,2% birača podupire ostanak neposrednog izbora zbog prevelikog utjecaja jedne stranke u Hrvatskom saboru, dok gotovo polovini zagovornika Hrvatskog sabora neposredni su izbori preskupi i nemaju smisla, jer su ovlasti hrvatskog predsjednika, odnosno predsjednice – male. Čak se 10,7 posto njih poziva se na njemačko iskustvo, a za gotovo 18% birača – poštenje i slaba izlaznost glavni su argumenti za izbor predsjednika, odnosno predsjednice u Hrvatskom saboru, piše HRT.

Povratak na Net.hr