Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ZAKON TEŽAK MILIJUNE KUNA

PREDNOST PRI IZBORU ZA RAVNATELJE ŠKOLA NIJE JEDINA: Ovo je 10 povlastica koje je braniteljima donio novi zakon

Novi Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, koji je stupio na snagu početkom prosinca prošle godine, braniteljima je donio niz novih prava te proširio neka postojeća

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak u srijedu je potpisala odluku prema kojoj će nezaposleni branitelji imati prednost pri izboru za ravnatelje škola i učeničkih domova. Ministar branitelja Tomo Medved potom je pozdravio tu odluku rekavši da je usklađena sa Zakonom o hrvatskim braniteljima koji je prošao i javnu raspravu i dva čitanja u Hrvatskom saboru prije negoli je donesen.

No, nakon brojnih kritika javili su se priopćenjem iz Ministarstva branitelja iz kojeg proizlazi da je ministrica Divjak ovaj naputak o zapošljavanju krivo shvatila. Naime, poručili su, kako se prednost zapošljavanja branitelja na ravnateljsku poziciju ne ostvaruje odmah – pa je tako natječaj ako se prijavi nezaposleni branitelj zapravo gotov, kako je to tvrdila ministrica Divjak, nego na kraju natječaja u slučaju da kandidati imaju isti broj bodova.

U odnosu na prethodni, sadašnji zakon u situaciji poput spomenute omogućava hrvatskim braniteljima pravo prvenstva i za rukovodeća mjesta. To je ujedno tek jedan od novina i pogodnosti koje je donio zakon punog naziva Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, donesen 1. prosinca prošle godine. U nastavku donosimo deset sličnih primjera iz tog zakona koji je braniteljima dao više novih prava, te proširio neka postojeća.

1. Ako poslodavac dijeli otkaze, branitelji su zadnji na redu

Ako poslodavac prignječen financijskim problemima biva prisiljen davati otkaze svojim zaposlenicima, tada u obzir mora uzeti je li netko od njih hrvatski branitelj ili dijete hrvatskog branitelja. Ako dvojica radnika sličnog obrazovanja koji obavljaju slične poslove kod istog poslodavca prisiljenog jednome od njih dati otkaz, onda će to najprije biti onaj bez braniteljskog statusa.

2. Koliko su proveli na ratištu toliko ranije mogu u mirovinu

Do donošenja novog zakona, branitelji koji su za vrijeme rata bili u borbenom sektoru u starosnu mirovinu mogli su ići s navršenih 65 godina života, a u prijevremenu sa 60 godina i 35 godina mirovinskog staža. No, te su im dobne granice sada spuštene, pa oni koju su u borbenom sektoru proveli od 100 dana do pet mjeseci u mirovinu mogu ići četiri mjeseca ranije od predviđenog.

Onima, pak, s više od pet mjeseci ratnog staža svaki mjesec proveden na ratištu bit će uračunat u radni staž. Tako će onaj koji je na ratištu proveo 20 mjeseci, uvjet za starosnu mirovinu ispuniti već s navršene 63 godine i četiri mjeseca. Među braniteljima najviše je onih (oko 75 tisuća) koji su u ratu bili do šest mjeseci, dok je 7,5 tisuća branitelja na ratištu provelo više od četiri godine.

ZAKON O BRANITELJIMA IZAZVAO ŽESTOKE REAKCIJE U SABORU: ‘Ovime samo želite nagraditi šatoraše. Zašto ne biste uveli i kategoriju hibridnih branitelja?’

3. Svaki dan na ratištu povećava minimalnu mirovinu za 50 lipa

Osim što po novom zakonu mogu ranije u mirovinu, hrvatskim braniteljima povećava se i minimalna mirovina i to shodno tomu koliko su vremena proveli u borbenom sektoru. Proračunska osnovica mirovine povećava im se za 0,015 posto za svaki dan sudjelovanja u ratu, odnosno 50 lipa po danu.

4. Kada odu u mirovinu, mogu raditi pola radnog vremena

Kada odu u mirovinu, branitelji, odnosno svi koji ostvaruju pravo na mirovinu po novom Zakonu o braniteljima, mogu raditi pola radnog vremena, a da im pritom ne bude obustavljena isplata mirovine. Time se umirovljene branitelje izjednačilo s ostalim umirovljenciima koji otprije uživaju istu pogodnost.

Razlika je jedino u iznosima prosječnih mirovina. Dok je prosječna starosna mirovina isplaćena u travnju iznosila je 2.342,96 kuna, dotle je prosječna braniteljska mirovina bila više nego dvostruko veća – 5.618,23 kune.

PLENKOVIĆ UMIRUJE JAVNOST: ‘Novi zakon o braniteljima ne predstavlja rizik za proračun’

5. Uži članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu

Uži članovi obitelji preminulog ratnog vojnog invalida imaju pravo na obiteljsku mirovinu. Uvjet za ostvarivanje tog prava je da su do njegove smrti imali pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe.

6. Ista prava na mirovinu za priapdnika HV-a i HVO-a

Dok su prava pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) dosad bila regulirana međudržavnim sporazumima Hrvatske i BiH, od sada će biti regulirana novim Zakonom o braniteljima. Njime će biti izjednačena mirovinska prava hrvatskih branitelja te pripadnika HVO-a. No, ta odredba stupa na snagu tek s prvim danom 2019. godine jer u ovogodišnjem državnom proračunu nije bio predviđen taj izdatak. Prema projekcijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za mirovine pripadnika HVO-a u 2019. godini bit će potrebno oko 17 milijuna kuna.

ISPLATA ZAOSTALIH MIROVINA PRIPADNICIMA HVO-A: Vraća se 187 milijuna kuna dugova borcima koji su ratovali u BiH

7. Poslodavac koji zaposli branitelja oslobođen je svih doprinosa osim jednog

Novi Zakon o braniteljima omogućuje i značajne olakšice poslodavcima koji zaposle branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji. Svakako je najznačajnija ta da poslodavci za njih ne moraju plaćati doprinose, osim doprinosa za mirovinsko osiguranje. Također, zakon štiti branitelje te djecu nestalih ili stradalih branitelja od otkaza time što ih poslodavac može staviti na popis viška radnika tek nakon što to najprije učini s ostalim radnicima koji obavljaju jednake ili slične poslove.

8. Mjesečna naknada za nezaposlene branitelje čiji je broj enormno narastao

Svi nezaposleni branitelji prema novom zakonu imaju pravo na mjesečnu naknadu. Iznos te naknade ovisi o broju dana provedenih u borbenom sektoru, a izračunava se tako da se osnovici od 1097 kuna doda iznos sukladno broju dana na ratištu. Pritom  je najviši iznos naknade koji mogu dobiti 1800 kuna. Pravo na ovu naknadu ima nešto manje od 8.000 branitelja, a za tu mjeru osigurano je 104 milijuna proračunskih kuna. Mjera se odnosi samo na branitelje koji su u ratu proveli najmanje stotinu dana, a ne mogu je primati ni oni branitelji koji su vlasnici ili suvlasnici nekretnina u kojima ne žive, niti osobe koje ostvaruju prihode veće od 30 posto proračunske osnovice mjesečno po članu kućanstva.

Vezano uz ovu mjeru, u vrijeme donošenja Zakona ministar branitelja Tomo Medved u javnost je izašao s brojkom od 82.889 nezaposlenih branitelja, dok su podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje govorili o 18.152 nezaposelna branitelja. Ministarstvo branitelja je, naime, do te enormne brojke došlo tako da je zbrojilo one branitelje koji ne rade i koji ne primaju mirovinu i sve njih proglasilo nezaposlenima.

Problem je u tome, što se broj nezaposlenih jednostavno tako ne računa. Ne samo kod nas, nego u svim zemljama koje su dio Međunarodne organizacije rada, čija je i Hrvatska članica. Da bi se osoba vodila kao nezaposlena, osim što mora biti bez posla, posao mora tražiti i mora biti za njega dostupna, a ovom je slučaju ekstenzivno pisao Telegram.

VLADA PRIHVATILA ZAKON O BRANITELJIMA: Pogledajte što sve dobivaju i koliko će to koštati državu [DOKUMENT]

9. Besplatni topli obrok za djecu socijalno najugroženijih branitelja

Djeca socijalno najugroženijih branitelja, dakle onih koji primaju naknadu za nezaposlene, prema novom zakonu imaju pravo na besplatni topli obrok u osnovnim školama. Na sličan način i djeca ostalih roditelja koji su korisnici zajamčene minimalne socijalne naknade također imaju osiguranu besplatnu školsku prehranu u svakoj školi.

ŠTO SVE BRANITELJI DOBIVAJU NOVIM ZAKONOM I KOLIKO TO KOŠTA? ‘Brojka bi mogla narasti i do 5,5 milijardi kuna!’

10. Umjesto javnog registra branitelja – tajna evidencija

Novi zakon o braniteljima ne predviđa javni, svima dostupni registar branitelja već je uveo evidenciju branitelja. Ta evidencija u pravilu nije javno dostupna, izuzev službenim tijelima, a Ministarstvo branitelja odlučilo se na to zbog, kako kažu, zaštite privatnosti i digniteta hrvatskih branitelja.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr