Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NEMAR I NEBRIGA

PRAVOBRANITELJICA: ‘U institucijama živi više od deset tisuća ljudi s invaliditetom, lišeni su slobode i privatnosti’

Podaci o osobama smještenim izvan vlastite obitelji upućuju da je od 2014. do 2017.  smanjen trend smještaja u domove socijalne skrbi, a povećan broj smještaja u udomiteljskim obiteljima i obiteljskim domovima. Pravobraniteljica to smatra pogrešnim smjerom provođenja politike deinstitucionalizacije

Socijalna zaštita te rad i zapošljavanje područja su u kojima je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom (POSI) i prošle godine imala najveći broj pritužbi, navodi se u izvješću koje je pravobraniteljica poslala Hrvatskom saboru na raspravu i odlučivanje, a u kojem posebnu pozornost skreće na oko 10 tisuća osoba s invaliditetom koje danas žive u institucijama.

U 2017. obratilo nam se 1827 građana, što je za 31 posto više u odnosu na 2016.; više od 300 obraćanja odnosilo se na područje socijalne skrbi što upućuje na to da su osobe s invaliditetom i dalje predmetom skrbi, a ne nositelji prava,  upozorava pravobraniteljica Anka Slonjšak.

Kad drugi odlučuju

Pravobraniteljica navodi da danas u institucijama živi više od 10 tisuća osoba s invaliditetom, da njihova sudbina ovisi o volji njihovih skrbnika i centara za socijalnu skrb koji su umjesto njih donijeli odluku da je život iza zaključanih vrata u njihovom najboljem interesu.

„U institucijama, lišeni slobode, a bez da su počinili neko kazneno djelo, provedu uglavnom cijeli svoj život, bez prava na privatnost i bilo koji osobni izbor. U nekim se institucijama primjenjuju i mjere prisile“, navodi pravobraniteljica i napominje da se to protivi hrvatskim zakonima i Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom te da se to radi bez sustavnog nadzora nad primjenom tih mjera i kažnjavanja prekršitelja prava.

Upozorava i kako je sustavno izdvajanje osoba s invaliditetom u institucije protivno njihovoj volji, jer im nije osigurana podrška odnosno usluge da bi mogli živjeti u zajednici, diskriminacija, odnosno segregacija.

Podaci o osobama smještenim izvan vlastite obitelji upućuju da je od 2014. do 2017.  smanjen trend smještaja u domove socijalne skrbi, a povećan broj smještaja u udomiteljskim obiteljima i obiteljskim domovima. Pravobraniteljica to smatra pogrešnim smjerom provođenja politike deinstitucionalizacije.

U Izvješću navodi da su se posljednjeg dana prošle godine u organiziranom stanovanju nalazile samo 623 osobe, a u centrima za pružanje usluga u zajednici, odnosno transformiranim domovima socijalne skrbi, njih 187.

 Inspekcijski nadzor u četiri doma

Zbog sumnje u kršenje prava smještenih korisnika, lani je zatraženo provođenje inspekcijskog nadzora za četiri doma/obiteljska doma.

U Izvješću se opisuju načini skrbi o osobama s invaliditetom kojima se krše njihova osnovna ljudska prava: socijalna izolacija, uskraćivanje slobode kretanja, kršenje prava na komunikaciju oduzimanjem mobitela; oduzimanje prava na izbor u apsolutno svim područjima i svim segmentima života, počevši od toga što će i kada pojesti, kako će potrošiti džeparac od 100 kuna, do toga kada će se okupati.

Pravobraniteljica stoga ističe da je širenje lepeze usluga u zajednici prioritetna zadaća i uvjet neovisnog i aktivnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u životu zajednice.

Poručuje i kako je uslugu osobnog asistenta potrebno sustavno, dakle kroz poseban zakon,  urediti.

Slonjšak upozorava i kako se roditelji djece s razvojnim rizicima i teškoćama ne mogu osloniti na sustavnu ranu intervenciju – svega 518 djece ostvarilo je pravo na ranu intervenciju u sustavu socijalne skrbi.

 Osobe s invaliditetom i turizam

Zanimljivi su i pravobraniteljični podaci o hrvatskom turizmu i osobama s invaliditetom.

Preporuke je poslala u 128 turističkih zajednica, dobila 62 odgovora, iz kojih se vidi potreba za što više informacija o tim osobama i njihovim potrebama.

Velik problem je smještaj na otocima jer prema odgovorima TZ na otocima smatraju kako osobe s invaliditetom ne putuju na otoke i kako nisu zainteresirane jer bi trebale same znati „da su otoci predaleko i da bi na taj način ljetovanje bilo još kompliciranije nego na kopnu“.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr