Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

OŠTRA KRITIKA

POZNATI STRUČNJAK O EKONOMSKIM MJERAMA PROTIV KORONE: ‘Tragično, politika ima isti cilj. Hrvatsku ne čeka recesija, nego depresija’

Razgovarali smo s ekonomistom Gustom Santinijem o stanju hrvatskog gospodarstva i perspektivama nakon krize koji kaže kako mi zapravo smanjujemo tržište i povećavamo državu jer politika tako diktira – zato da bi dobila naredne izbore.

Nakon što je Vlada RH predstavila mjere kojima nastoji spasiti propast gospodarstva u uvjetima koronavirusa razgovarali smo s Gustom Santinijem, poznatim hrvatskim ekonomistom, ekspertom za područje financija kojeg se često, zbog otvorene kritike poteza političara, naziva i „katastrofičarom“, a on sam kaže da nema ništa protiv te kvalifikacije jer hrvatska ekonomija, ako se njega pita, doista i jest u stanju katastrofe.

NET.HR: Kako komentirate dosadašnje poteze Vlade RH koji su predstavljeni kao mjere ublažavanja udara krize na hrvatsko gospodarstvo?

SANTINI: Tragično! Ovo nisu mjere. Koronavirus je izazvao krizu i na strani ponude i na strani potražnji. Ako netko ne radi, nema dohotka, nema poreznog kapaciteta. Prva mjera je trebala biti ukidanje poreznih obaveza na strani proizvodnje. Zatim, Vlada je trebala preuzeti financiranje svih onih proizvođača koji mogu raditi, a oni nastaviti ispunjavati svoje obveze. Za sve one koji su bolesni ili u karanteni trebalo je odrediti minimalna sredstava za normalan život. To su ključni potezi. A ne ovo petljanje s hrpom poteza koji se predstavljaju kao mjere, a zapravo ne rješavaju ništa. Što više mjera, to manje sadržaja i efekata! Sve veća birokracija, a sve manje konkretnih rješenja.

Ekonomist Guste Santini kaže kako ga ne smeta kad ga zovu ‘kastastrofičarom’, jer je stanje naše ekonomije zaista takvoFoto: Guste Santini

NET.HR: Često se ovih dana čuje utjeha u smjeru – kako će svi u EU, tako ćemo i mi… No, hrvatsko gospodarstvo je ušlo u ovu tešku krizu u mnogo težem stanju nego mnoga druga gospodarstva u EU? Kako vi procjenjujete našu trenutnu poziciju u odnosu na druge zemlje EU? Hoćemo li biti teže i jače pogođeni?

SANTINI: Hrvatska je bila na aparatima kad smo ušli u ovu krizu i bojim se da ćemo biti nakon izlaska iz krize završiti izolirani u nekakvoj sobici, na aparatima… Hrvatska vlast nikako da otkrije ono što su Nijemci fantastično shvatili  – kriza je šansa da se nešto popravi, posloži. Ali da biste vi popravljali, trebate imati preciznu i jasnu dijagnozu postojećeg stanja. A to se kod nas izbjegava. Mi smo zemlja u kojoj je sve veća participacija države kako na prihodovnoj tako i na rashodovnoj stani, mi zapravo smanjujemo tržište i povećavamo državu jer politika tako diktira – zato da bi dobila naredne izbore. I to je taj krug u kojem nema snage koja bi pošteno dijagnosticirala stanje u gospodarstvu i trasirala strateške reformske zahvate. Hrvatska će iz ove krize izaći još slabija. Još nemoćnija. Ako ova vlast ne promijeni dramatično svoju politiku, bojim se da će nas preteći i Bugarska – koja je još po dohotku per capita slabija od Hrvatske.

NET.HR:  Što ako ove godine posve podbaci turizam? Može li Hrvatska u ovom trenutku to “preživjeti” i hoće li to biti na neki način i poruka stratezima što se događa kada se previše vežemo za turizam?

SANTINI: Spadam u one koje su nazivali „katastrofičarima“ jer sam godinama upozoravao da je način na koji se kod nas poticao razvoj turizma – pogrešan. Upozoravao sam, primjerice, da je razvoj turizma u Slavoniji bez ozbiljnih potpora i investicija priča bez sadržaja. Sada će se pokazati da svi oni koji su dizali kredite da izgrade kapacitete te kapacitete neće imati kome prodati. Da neće moći više plaćati kredite. I tako dalje. A država je poticala taj „razvoj turizma“ na svakom koraku. Dakle, sada će se očekivati da država preuzme i taj teret. S punim pravom. Ako je država to poticala nek država sada i participira i u tim troškovima. Turizam ne može biti rješenje ni za jednu zemlju. To je preosjetljiva grana da bi se cijela ekonomija jedne zemlje oslanjala na nju. A Hrvatska je već godinama srljala u tom smjeru.

Turizam je izuzetno osjetljiv, reagira na svaki krizni trzaj. A u ovom slučaju mislim da možemo sa sigurnošću reći da će ne samo ova godina bili loša u turizmu, nego je upitna i naredna, a ako se tome doda i situacija u kojoj su se našli svi ostali građani, odnosno potrošači, evidentno je da će cijelo hrvatsko gospodarstvo ući u depresiju. Ne u recesiju –  nego u depresiju. A na primjeru zadnje krize mi smo naučili da Hrvatska, zahvaljujući našim političarima, ne izlazi iz krize kad i drugi. Kod nas se izlazak prolongira na nekoliko godina. Dok će cijeli svijet već raditi i stvarati dodanu vrijednost i povećavati blagostanje, građani koji će se sada iz inozemstva morati vratiti i koji će trošiti svoju ušteđevinu – morati će opet otići u inozemstvo. Ovo kod nas zapravo postaje priča bez konca i kraja. Tragedija.

Hrvatska neće ući u recesiju, nego u depresiju, kaže SantiniFoto: Pixsell

NET.HR: Što biste vi savjetovali hrvatskoj Vladi u ovom trenutku? Što je najvažnije za opstanak hrvatskog gospodarstva?

SANTINI: Vlada hitno treba obustaviti sve poreze (porez na dohodak, porez na dobit…) osim poreza na potrošnju. Ne prolongirati. Nego obustaviti. U vrijeme krize nema plaćanja poreza. I točka. Vlada bi trebala intervenirati na način na preuzima viškove proizvodnje koji se ne mogu distribuirati inozemnim dobavljačima. Npr, drvo koje je proizvela drvna industrija za tržište Italije. Država bi to trebala kupiti i stvarati svojevrsne robne rezerve. Dakle, platiti industriji, a poslije krize robu prodati, pa ako će trebati i uz popust. Itd. Postoji niz rješenja za održavanje proizvodnje u uvjetima ovako drastičnih kriza. Ali ih treba – poduzeti. Lako je proizvodnju zaustaviti, ali ju je teško onda pokrenuti.

NET.HR: Ako nema poreza, odakle onda sredstva “državi” za sva ta plaćanja?

SANTINI: Vlada sada misli da neće ostvariti značajan proračunski deficit. Ali taj deficit će biti velik. Ali zapravo sada se ne bi ni trebala baviti proračunskim deficitom. Izvanredni su uvjeti i treba provoditi izvanredne mjere. No, činjenica da je država, odnosno politička vlast, do sada bila rastrošna, da nisu provedene reforme, sada dolazi na naplatu. Sad se vidi da je car gol. Nas koji smo vidjeli i ranije nazivalo se – katastrofičarima.

NET.HR: A kako ocjenjujete poteze Hrvatske narodne banke?

SANTINI: Guverner Boris Vujčić je rijetka svijetla točka u ovom trenutku. Reagirali su na vrijeme, izvrsno. Centralna banka je pokazala i da je „narodna“ i da je „hrvatska“. Prvi put nakon 1993. pohvalio sam HNB: oni otkupljuju državne obveznice. To je odgovorno postupanje.

Povratak na Net.hr