U domaćem turizmu, kaže Bakić, nema velikog kapitala niti se previše radi, no svejedno država na njemu zaradi 20 posto BDP-a. "Sustav koji na toliko strana curi, ne samo da ne izvršava, nego je zakrčen neefikasnostima, koje sprečavaju protok svega", kaže dodajući da Hrvatska ima silan vjetar u leđa, ali je ipak u katastrofalnom stanju.
"Nismo iskoristili krizu, a rat nam je i dalje izlika"
Na pitanje koje su to glavne neefikasnosti koje koče rast BDP-a, Bakić nije bio voljan govoriti o svima ne želeći se, kao poduzetnik, zamjeriti. No, neke je spomenuo poput ogromnih poreza i neučinkovitog školstva.
"Neefikasni sustav onemogućava i zdravim snagama da se sustav razvija. Imali smo i krizu 6 godina, koju u Hrvatskoj nitko nije očekivao. Uz taj poklonjeni BDP, mi odemo u krizu praktički kao Grčka. Polovina Hrvatske nikad nije bila u krizi. Sve što je vezano uz javni sektor, i javni sektor sam nije osjetio krizu, atmosfera je bila lošija, ali nitko nije izgubio posao. Dapače, zaposleno je 70 tisuća novih. (...) Štednja u bankama je nastavila rasti skoro istim tempom kao i dosad. Nedostatak volje za promjenom u onoj polovini Hrvatske, koju kriza nije zahvatila, onemogućio je promjenu suda. Kaže se da nikad ne treba propustiti dobru krizu, jer dobra kriza te natjera da budeš bolji. Kriza nije iskorištena za promjenu mentaliteta", smatra Bakić.
Za usporedbu je ponudio primjer poslijeratne Njemačke.
"Pogledajmo Njemačku, koja je bila razorena, gdje je bila u sedamdesetim godinama. Razlika je ista kao mi od našeg rata, a nama je rat još uvijek izlika za ono što se događa danas", kazao je.
"Gdje kapitalist zarađuje, zarađuje i radnik"
Bakić je uvjeren da Hrvatska ima dobrih menadžera koji mogu voditi tvrtke, ali ih nema mnogo. Problem u tvrtkama vidi u mentalitetu koji kapitalizam promatra na zastarjeli način.
"Nevjerojatno je kako ljevica funkcionira na lenjinističkim parolama, a to je sukob rada i kapitala. A svijet se radikalno promijenio - gdje kapitalist zarađuje, zarađuje i radnik. Gdje ima rada, ima i kapitala. Ima tvrtki koje idu naprijed, uvijek trebaju ljude. Mi (Bakić govori o svojim tvrtkama, nap.a.) smo odbili otpustiti ljude, ali smo zadržali kvalitetu. U teškom tržištu smo morali biti sve bolji, a konkurencija je propala pa smo iz krize izašli kao dominantan faktor. Ono na što sam najviše ponosan je da u tim firmama nemam ni ured ni stolac i zovu me samo kad me nešto trebaju. Dao sam menadžerima u firmi udjele i jako sam zadovoljan kako to funkcionira", kazao je.
Po njegovom mišljenju, potrebno je što manje uplitanja države u ekonomiju.
"Ovo što ja govorim apsolutno je nekontroverzno u svijetu, a kod nas je predmet rasprava", dodao je.
"Školstvo nam je duboko u 20. pa čak i 19. stoljeću"
Bakić je, inače, poznat po hvalevrijednoj inicijativi za učenjem robotike u školama, pa je sam financirao kupovinu i podjelu više od tisuću robota hrvatskim školama.
"Ja sam na svom primjeru, koristeći elekroničke stvari, shvatio procjep. Jaz između Hrvatske i zapada, čak i istoka, sad je sve dublji. Mentalno smo ostali u socijalizmu. Procjep je sve dublji, ali za pojedinca je sve lakši za preskočiti. Naše školstvo je duboko u 20. stoljeću, čak i u 19.", upozorava on.
Robotika je, po njemu, izuzetno dobra jer tjera na isprobavanja, na uspjeh i neuspjeh.
"Djeca uče kroz igru. Kad se robot složi svojim rukama, dijete kad to složi, to je njegovo. Taj skup kompetencija koje donosi robotika nenadmašna je u razvoju STEM-a (engleska kratica za znanost, tehnologiju, inženjering i matematiku) i zato smo mi počeli s tim. Robotike ima u hrvatskim školama, ali ona je ekskluzivna. Mi smo osnovali ligu i robotiku približili svima", zaključio je Bakić.
