Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

A vojarne prodane...

POVRATAK VOJNOG ROKA: Evo koliko bi nas to koštalo i što bi mogli kupiti tim novcem

“U zadnje dvije godine proračun MORH-a stabilizirali smo na oko 4,1 milijardu kuna. Zadnje godine proračun MORH-a bio je i veći, a sada se, prije nego što je proračun za ovu godinu donesen, barata informacijom da se stavka za obranu smanjuje za 380 milijuna kuna. U tim se uvjetima predlaže obvezan vojni rok, koji bi koštao od 300 do 500 milijuna kuna, a mi taj novac jednostavno nemamo”, reagirao je na najave o ponovnom uvođenju vojnog roka bivši ministar Ante Kotromanović.

Gotovo 11 mjeseci nakon posljednjeg pojavljivanja ideje o obaveznom služenju vojnog roka, na Odboru za obranu u srijedu je ta mogućnost ponovno aktualizirana.

Strenja Linić predlaže nešto što već postoji

Tijekom rasprave Ines Strenja Linić (Most) novom načelniku Glavnog stožera između ostalog poručila je: “Treba razmišljati o tome da li ponovno uzeti u obzir da se služi određeni vojni rok, naravno na dobrovoljnoj bazi, na način da se to ostavi kao mogućnost” rekla je Strenja Linić.

Stevo Culej (HDZ) založio se za obvezno služenje vojnog roka, a nakon sjednice odbora o vojnom roku očitovao se i ministar obrane Josip Buljević.

“Ja to podržavam, ali se radi o tome koliko ćemo imati sredstava i kakvi su naši trenutni prioriteti” rekao je Buljević koji je o tome spreman razgovarati.

A ni sredstva niti prioriteti ne dopuštaju previše manevarskog prostora za povratak u ročnika.

I da imamo novaca, bolje bi bilo nabaviti zrakoplove

“U MORH-u sada imamo 17 tisuća profesionalnih vojnika, a plan je smanjiti njihov broj na 15 tisuća. Dakle, smanjujemo broj profesionalnih vojnika, a sada neki iz koalicije na vlasti predlažu uvođenje obveznog vojnog roka. Evo za njih praktičnog pitanja: gdje će vježbati i boraviti ti novi vojnici, s obzirom na to da su sve tri vojarne, u Koprivnici, Sinju i Puli, prodane i više nisu u vlasništvu MORH-a?” pita vladajuće Kotromanović, prenosi Slobodna Dalmacija.

Iznosi i jasni računicu: “Ročni vojnik košta više od 5000 kuna – odjeća, oružje, hrana – i sad izračunajte koliko će nas sve to koštati ako budemo imali 22 tisuće ročnih vojnika, koliko smo ih nekada imali” kaže Kotromanović te dodaje kako, ako bi i imali pola milijarde kuna “viška” za obranu mudrije bi ih bilo potrošiti na nabavku zrakoplova ili brodova.

Veliki korak unatrag i povratak u Jugoslaviju

Besmislenom ovakvu ideju drže i u samom vojnom sustavu. Hrvatska je od ulaska u NATO savez doktrinarno išla prema profesionalizacije vojske, i nekakav zaokret prema obveznom služenju bi, drže časnici, bio najobičniji korak unatrag, prema kaosu. Dapače, struka smatra da treba ići što više u smjeru profesionalizacije i stvaranja male, ali efikasne i opremljene vojske. Jer za veliki stajaći sastav nema se ni novaca, a iskusniji časnici napominju, prenosi Novi list, da se u takvim uvjetima, zbog tromosti sustava, i mnogo manje radilo na obuci. Posebno neozbiljnim drže stav zastupnice Ines Strenja Linić koja se, unatoč tome što je postavljena u Odbor za obranu, nije stigla informirati kako dobrovoljno služenje vojske u Hrvatskoj – postoji već skoro osam godina.

Predsjednica bi plaćala ročnike

Predsjednica tvrdi da bi trebalo uvesti vojni rok, ali “da vojni rok ne bude nešto što morate odraditi za državu, nego da on bude puno modernije koncipiran i da se za to dobije određena naknada”.

“Mislim da obvezni vojni rok, ne onako kako smo ga imali ranije, nekih 6 mjeseci ili godinu dana, nego puno kraće, između jednog i tri mjeseca, čak i ne bi bilo loše rješenje. Posebno za studente i one koji završavaju školu i koji još ne mogu naći posao u tom nekom razdoblju” rekla je za TV Student.

Struka je već ranije isticala kako vojni rok od mjesec dana nije ni od kakve koristi za vojni sustav, no predsjednica ga zagovara prije svega kao odgojnu mjeru, ali i odgovor na terorizam:

“Čini mi se da pruža jedno dodatno obrazovanje koje vidite u konačnici možete iskorisiti u slučaju prirodnih katastrofa, nepogoda, nesreća, da možete pomoći ljudima. Ali kao što i vidite, prijetnje se usložnjuju. Terorizam ne bira ciljeve. Ne želim nikog strašiti, međutim činjenica da uvijek moramo biti spremni na situaciju, da moramo znati reagirati potencijalno kako spriječiti, tako i pomoći u slučaju nekakvog takvog događaja” kaže predsjednica.

Kako to rješava njen bivši poslodavac NATO?

U najsnažnijem vojnom savezu na svijetu, od 28 članica, tek tri imaju obavezno služenje vojnog roka u punom značenju te riječi. Radi se o dvije “prijateljice” koje jedna drugu guraju u utrke u naoružanju, Turskoj i Grčkoj, te Estoniji, tradicionalno sigurnosno užasnutoj svojim najvećim susjedom Rusijom. Još tri zemlje formalno imaju obavezni vojni rok, ali zapravo se svodi na dobrovoljno služenje te nema kazne ukoliko se osoba ne javi na regrutaciju. Radi se o još dvije pribaltičke države, Latviji i Litvi, te Norveškoj.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr