NIJE MALO

POVRATAK INFLACIJE I RAST CIJENA: U Hrvatskoj nije sve jednako poskupjelo, ali poznato je tko je najgore prošao; Što nam tek slijedi?

Cijene su rasle i mjesec dana ranije, no za 0,3 posto te je to bio početak porasta potrošačkih cijena koje su padale od travnja 2020. s izuzetkom rujna kada su cijene stagnirale – to znači da je prvi put nakon godinu dana u veljači, odnosno nakon ožujka 2020. u Hrvatskoj zabilježena inflacija, a cijene alkoholnih pića i duhana su, u odnosu na ožujak lani, ove godine poskupjele za čak 10,3 posto

U ožujku 2021. godine građani Hrvatske su za kupnju istih roba i usluga morali u prosjeku izdvojiti 1,2 posto više novca nego tijekom 2020. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je da su toliko u prošlom mjesecu porasle potrošačke cijene u Hrvatskoj u odnosu na isti mjesec lani, prenosi Novi list.

Cijene su rasle i mjesec dana ranije, no za 0,3 posto te je to bio početak porasta potrošačkih cijena koje su padale od travnja 2020. s izuzetkom rujna kada su cijene stagnirale. To znači da je prvi put nakon godinu dana u veljači, odnosno nakon ožujka 2020. u Hrvatskoj zabilježena inflacija.

ŠTO KAD PANDEMIJA PROĐE? Nakon koronavirusa svijet bi moglo zadesiti nešto još gore – inflacija

Rast cijena

Nisu sve robe i usluge, u tom prosjeku rasta cijena od 1,2 posto, jednako poskupjele. Oni koji konzumiraju alkohol i duhanske proizvode prošli su najgore – prema podacima DZS-a cijene alkoholnih pića i duhana su poskupjele čak 10,3 posto u odnosu na ožujak 2020.

Prema pisanju Novog lista, značajno su porasle i cijene prijevoza, i to za značajnih 5,8 posto. Cijene koje se tiču zdravlja građana su narasle za 1,2 posto, dok su u kulturi cijene rasle 1,7 posto te jedan posto cijene restorana i hotela. Komunikacije su također skuplje i to za 0,7 posto, a za 0,6 poraslo je obrazovanje.

Podaci DZS-a, s druge strane, pokazuju da su cijene hrane i bezalkoholnih pića u ožujku u odnosu na ožujak lani niže za jedan posto. Čak 27,2 posto potrošačke košarice čine te robe, dok 17,7 posto odlazi na stanovanje, plin i ostala goriva te električnu energiju, a njihova cijena ostala je ista. Radi se o cijenama koje se uglavnom određuju administrativno.

U DZS-u su izračunali da su u prvom tromjesečnu cijene kumulativno porasle 0,4 posto, što je u skladu s projekcijama HNB-a i Vlade te ostalih institucija koje u 2021. očekuju inflaciju do 1,5 posto.

GUVERNER HNB-A PREDVIĐA PAD BDP-A OD 8,9 POSTO: Iduće godine blagi oporavak, ali i porast inflacije potrošačkih cijena

Rast cijena hrane će usporiti?

Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u svom osvrtu na podatke DZS-a upozorili su da je rast cijena potvrdio očekivanja, piše Novi list.

“Cijene energije ostaju pod utjecajem polaganog oporavka cijena sirove nafte. Očekujemo da će prosječna cijena sirove nafte tipa Brent u drugom i trećem ovogodišnjem tromjesečju porasti iznad 70 dolara po barelu, a razina globalnih zaliha sirove nafte do kraja ove godine vratit će se na razine zabilježene prije pandemije COVIDA-19. S druge strane, rast cijene hrane će usporiti, dijelom pod utjecajem globalnog okruženja te normalizacije lanaca opskrbe”, procjena je RB-ovih analitičara koji u 2021. očekuju inflaciju od oko jedan posto.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr