Pojačane potrebe za krvnim pripravcima ministar je objasnio pojačanim radom bolnica u okviru "Programa plus" i programa "72 sata". Potrebe za krvlju povećao je i velik broj transplantacija tijekom uskrsnih blagdana.
Nakon što je i sam dao krv, Varga i ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu Irena Jukić pozvali su građane da se odazovu akcijama dobrovoljnog prikupljanja krvi, kako bi Hrvatska ljetnu sezonu dočekala s dovoljnim zalihama.
"Zadovoljava li darivatelj sve potrebne kriterije procijenit će se na prethodnom pregledu, koji ne traje predugo, a može spasiti nečiji život", istaknula je Jukić.
Pitanje potencijalne nestašice krvi proteklih je dana bilo potencirano vijestima iz splitskog KBC-a, iz kojega su upozoravali na smanjivanje zaliha. No, zahvaljujući povećanom broju prikupljenih doza i pomoći iz drugih gradova, situacija u Splitu se stabilizirala, rekla je ravnateljica.
Ove je godine prikupljeno čak 2000 doza krvi više nego lani, no zalihe su smanjene zbog velike potrošnje - trenutno su pojačane potrebe za "nula negativnom" i "A pozitivnom" krvnom grupom.
Podsjetila je da u Hrvatskoj postoji tzv. krvotok solidarnosti - međusobnog pomaganja u slučaju smanjivanja zaliha.
"Uvijek trebamo imati dovoljno zaliha testirane i pripremljene krvi koja čeka potencijalnog pacijenta", rekla je Jukić.
Dezinformacijama je nazvala dojave iz Osijeka o velikom broju građana koji žele dati krv, no ne mogu to učiniti "zbog povećanih masnoća u krvi".
Riječ je o pogrešnim informacijama jer ne postoji način da se unaprijed utvrdi čija je krvna plazma "nedovoljno kvalitetna za transfuziju", kaže Jukić.
Po kvaliteti krvnih pripravaka Hrvatska se može usporediti sa svim zapadnoeuropskim zemaljama. "Imamo 42 prikupljene doze na 1000 stanovnika, a sve potrebe bolesnika za krvlju zadovoljavamo iz vlastitih zaliha", ističe Jukić.
