Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KRIZA BRAKA U HRVATSKOJ

POTRESNE ISPOVIJESTI SAMOHRANIH RODITELJA: Evo kakve sve noćne more doživljavaju od bivših partnera, ali i lošeg sustava…

I dok se u Hrvatskoj raspadne svaki treći brak, samohrani roditelji nerijetko žive u teškim uvjetima i doživljavaju noćne more oko rastave braka

U Hrvatskoj se raspadne svaki treći brak, prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2018. Splitsko-dalmatinska županija bila je rekorder s 587 rastava, od kojih je 317 samo u Splitu. Tamo čak dvije trećine djece živi s jednim roditeljem.

Iza sugovornice s kojom je razgovarao novinar HRT-a Šime Kovačević 12 je godina braka i troje djece. Posljednjih pet godina sama živi s djecom, nakon što se suprug jednog dana jednostavno više nije vratio kući s broda na kojem je navigavao. Posljednje dvije godine, kaže, traje njena noćna mora oko rastave braka.

“On je pomorac kojeg su moji roditelji školovali, omogućili mu da ide na fakultet. Imali smo plan za sporazumnu rastavu kod Centra za socijalnu skrb. U tom planu on se sam obvezao plaćati 11.000 kuna djeci za uzdržavanje. Njegova plaća je tada, dok je on to potpisao, bila oko 6000 eura. On je taj plan zanemario, predao je zahtjev za sporazumnu rastavu bez plana. Znači, imao je neki svoj plan u glavi da ću ja potpisati sporazumnu rastavu, a on taj plan nije predložio. Međutim, nakon mjesec dana, meni stiže sa suda na adresu da je dostavljen zahtjev za sporazumnu rastavu braka bez plana. Ja sam ostala u šoku”, priča nesretna žena.

Mora dokazati što sve djeci treba

Nakon svega što je prolazila sa suprugom, nadležne institucije još je, kaže, više ponižavaju. Sa sudskim raspravama slijede novi šokovi. “Ide poniženje na sudu od naših institucija, počevši od moje odvjetnice koja nema razumijevanja. Znači odmah mi kaže u startu, to je velika alimentacija, to ti na sudu ne može proći. Čitam zakone, gledam postotak po djetetu od prosječne plaće, tu je sve što piše. Znači, dolazimo do suda koji mi kaže da ja moram dokazati što zapravo djeci sve treba. Kako dokazati što sve djeci treba?”, pita se žena pomorca.

Zajednički su kupili stan na kredit od 25 godina. Nakon pet godina plaćanja i tu se, tvrdi sugovornica HRT-a, vidi koliko nam je malo stalo do djece, iako imamo pravobranitelje za djecu i volimo se hvaliti da pazimo na svoje potomstvo.

“Priča sa stanom je da je stan stečen u braku, još je na kreditu, a on kredit više ne plaća. To znam zato što mi je stiglo kući iz Fine da će biti ovrha. Tu isto vodimo spor koji doduše još nije službeno počeo jer ne može dok rastava ne nastupi. Spor je takav, ja tražim da ostanem s djecom u stanu jer nemam gdje i nudim se da preuzmem cijeli kredit i nastavim plaćat sama. On ne želi”, žali se.

‘Treba pomoći djeci’

U drugom slučaju koji je ispitao HRT, gospodinu Željku Ercegu prije tri i pol godine preminula je supruga, nakon čega je postao samohrani roditelj. “Država uopće nije dotaknula pojam samohranog roditelja. Nažalost, koliko ja vidim, jedino mjesto gdje se spominje samohranog roditelja je jedan bod koji dobiva dijete za otežane uvjete školovanja pri nekim upisima. Ništa drugoga nema, ni kod potpora”, požalio se.

Kaže kako je Varaždinska županija napravila jednu sjajnu akciju koju bi volio da se primijeni u njegovojžupaniji. “Oni su srednjoškolcima osigurali jedan topli obrok dnevno. Primjerice, to bi spasilo brojne samohrane roditelje. Za početak uopće treba samohranog roditelja priznati kao takvog. Ne treba pomagati roditeljima, ali bi djeci trebalo malo pomoći.”

“Država se pojavila u trenutku kada je imovinu moje supruge trebalo izuzeti iz oporuke koju je ona napravila. Poništili su i tražili su ako želim s njima ratovati da povedem sudski spor s državom, zbog čega su oni makli oporuku koju oni kažu da su napravili u korist djece. Na to sam rekao, znate što, taj dan da vi vidite, a da se povlači predmet mene protiv moje djece, nećete vidjeti. Osim toga ja moram ići njima skuhati ručak, a vi pišite što god želite”, završio je svoju priču Erceg.

Dugi i iscrpljujući sudski postupci

Zadnji objavljeni podaci za Hrvatsku su iz 2011. godine – samohranih je majki više od 175 000, a očeva 33 000. Najporažavajuće je da su sudski postupci za dobivanje alimentacije dugi i iscrpljujući te najčešće traju od 5 do 10 godina.

Povratak na Net.hr