Jednoj ženi, piše portal poslovni.hr, Knjižnica grada Zagreba uz zakasninu naplatila je i trošak opomene za nevraćenu knjigu te se automatski postavilo pitanje je li naplata troška opomene u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača? Iz Knjižnice grada Zagreba rekli su da u zakonu piše da nije dozvoljeno naplaćivati izdavanje opomene radi naplate dospjelih novačnih potraživanja, a ovdje se radi o opomeni za nevraćenu knjigu, ne za novčano potraživanje. Oni obračunavaju samo trošak markice, papira i printa.
S njihovim tumačenjem zakona i naplatom troška opomene složila se i Jadranka Kolarević, članica Vijeća i predstavnica Udruge za zaštitu potrošača.
''To je takva vrsta ustanove koja posuđuje javno dobro i ako ga netko ne vrati moraju mu to naplatiti. To se ne može gledati u smislu u kojem su to radili oni koji su molili Boga da ne platite račun kako bi vam mogli poslati opomenu i na tome zaraditi'', rekla je.
Odvjetnica Nicole Kwiatkowski, koja inače zastupa Udrugu Franak, također je sklona ovim razmišljanjima. Pojasnila je da se ovdje ne radi o zarađivanju na opomenama, kao što su to radile banke koje su u trošak napomene uvrštavale i samu uslugu naplate opomene. Trošak opomene u iznosu od 10 kuna koji je Knjižnica naplatila je materijalni trošak i on je opravdan, smatra Kwiatkowski.
Dakle, piše poslovni.hr, banke vam više ne mogu naplatiti trošak opomene. No knjižnica može. Radi se o opomeni za nevraćanje predmeta koji je javno dobro, a i naplaćuju se samo materijali troškovi slanja opomene.
