Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

UPALIO SE ALARM

POSLODAVCI SU OČAJNI, I DALJE TRAJE BJESOMUČNA POTRAGA ZA RADNICIMA: Na obali fali njih čak 15 tisuća, najviše se traže ove struke

Sezonu nije spasilo ni 8660 radnih dozvola za strane državljane.

Kao što se već mjesecima upozorava, najveći problem ove turističke sezone je nedostatak radnika na hrvatskoj obali. Za gotovo 15.000 radnika se na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje još uvijek traga, a najtraženiji su prodavači, konobari i čistačice.

Novi list obavio je mini inspekciju na Opatijskoj rivijeri gdje su se uvjerili da neki ugostitelji skraćuju radno vrijeme, zatvaraju kuhinje pa čak i cijele objekte jer ne mogu naći radnu snagu. Jasno, nedostatak radnika najviše se osjeti na kvaliteti usluge.

Gosti sami sebe uslužuju

“Tako se može vidjeti kako na kupalištu petozvjezdanog opatijskog hotela gosti sami postavljaju suncobrane i ležaljke, kako predugo čekaju na ugostiteljsku uslugu…”, piše Novi list.

Sezonu nije spasilo ni 8660 radnih dozvola za strane državljane jer, kako mnogi smatraju, sam taj proces zapošljavanja traje predugo. Neki tvrde da zapošljavanje stranog radnika traje i do tri mjeseca pa su na ubrzanje birokratskih procesa pozvali iz Udruženja ugostitelja Zagreb, a slično razmišljaju i kvarnerski ugostitelji.

Treba ubrzati proces zapošljavanja stranaca

“Proces zapošljavanja stranaca je predug, traje i po nekoliko tjedana. Treba ga pojednostaviti, ubrzati i pojeftiniti. Smatram da je sada, u trenutku kada kronično nedostaje radne snage, pravo vrijeme da se potpuno liberalizira tržište radne snage i to na način da se domaćem čovjeku omogući da radi dva i više poslova, odnosno da mu se omogući da stupa u radni odnos s više poslodavaca. Tom maksimalnom liberalizacijom na domaćem tržištu pronašli bi one koji žele više raditi i zaraditi i osigurali bi potrebnu radnu snagu. Naši ljudi ne odlaze u Irsku zato da bi gore radili 5-6 sati dnevno, oni odlaze gore raditi 12 do 15 sati, da bi za to bili plaćeni i zaradili”, objašnjava Mauricio Počekaj, predsjednik Udruženja obrtnika Opatija-Lovran-Matulji-Mošćenička Draga.

Povratak na Net.hr