Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

FRANZ LETICA ZA NET.HR

PORUKA ZAGREBAČKOG UGOSTITELJA VLADI: ‘Višak novca u blagajni može nastati iz niza razloga. Morate uvesti neki prag tolerancije’

Zatečeni višak novca u blagajni često može biti rezultat pogrešno vraćenog novca, pogreške u kucanju načina plaćanja, više odnosno manje vraćenog novca zbog nedostatka kovanica. Pogrešna je presumpcija da višak novca u blagajni predstavlja izričitu namjeru da se ostvari neprijavljena dobit – kaže Franz Letica

Vlada je u četvrtak usvojila porezni reformski paket s kojim se, kažu, nastavlja porezno rasterećenje građana i poduzetnika. Prema riječima premijera Andreja Plenkovića, ukupni iznos rasterećenja od 1. siječnja 2017. do trenutka kada treći dio porezne reforme stupi na snagu, bit će oko 6,3 milijarde kuna. Najveće porezno rasterećenje, sa stopom PDV-a sniženom s 25 na 13 posto, obuhvaća među ostalim svježe meso i ribu, voće, povrće i pelene. Nije, međutim, spomenuto i sniženje PDV-a na ugostiteljske usluge, što domaći ugostitelji traže otkako je Vlada koncem 2016. godine povećala PDV za ugostiteljske usluge u restoranima, kafićima i drugim objektima s 13 na 25 posto.

VLADA USVOJILA POREZNU REFORMU UNATOČ ŽESTOKIM KRITIKAMA: Marić uzvraća; ‘Kritika će uvijek biti’

“Tražimo PDV od 10 posto na usluge pripreme i posluživanja hrane”

Predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb Franz Letica ističe kako udruženje kojemu je na čelu već godinama upozorava na probleme ne samo zagrebačkih nego i svih hrvatskih ugostitelja te da su skupa s Hrvatskom obrtničkom komorom, Ministarstvom turizma i Ministarstvom financija isticali potrebne izmjene unutar porezne reforme.

S kakvim ste zahtjevima išli prema Vladi? Tražili ste smanjenje PDV-a na ugostiteljske usluge, no to je izostalo. 

– Udruženje ugostitelja Zagreb podržava generalnu ideju poreznog rasterećenja poduzetnika i stvaranja povoljnog poduzetničkog ozračja. Na tragu poreznog rasterećenja i stvaranja povoljnog poduzetničkog ozračja opetovano smo naglasili naše traženje da se za poduzetnike ugostitelje omogući stopa PDV-a od 10 posto na uslugu pripreme i posluživanja hrane. Niža PDV stopa se u velikom broju članica Europske unije pokazala kao pozitivan primjer iz prakse. PDV stopa kao takva je trenutačno najučinkovitiji mehanizam u stvaranju povoljnijeg poduzetničkog ozračja i konkurentnijeg gospodarstva u sektoru turizma i ugostiteljstva. Predložili smo i podizanje praga ulaska u sustav PDV-a s trenutačnih 300.000 kuna na 750.000 kuna.

UGOSTITELJI NAJAVLJUJU DRASTIČNE MJERE: ‘Zbog manjka radne snage nemamo izbora, uskratit ćemo uslugu’

Poreznici svakodnevno treniraju strogoću na ugostiteljima

Što najviše otežava poslovanje ugostitelja i jesu li problemi slični onima s kojima se susreću i ugostitelji drugdje u Hrvatskoj, ponajviše na Jadranu (npr. manjak radnika)? Kakva rješenja predlažete za njihovo rješavanje?

– Najveća prepreka u poslovanju ugostitelja je iznimno visoko porezno opterećenje poduzetnika, a shodno tome i visina troška plaće. Trenutačni troškovi isplate neto plaće radniku onemogućavaju podizanje plaća radnicima nauštrb opstanka poslovanja. Kako bi se riješio problem nedostatka radnika potrebno je radnicima omogućiti veća primanja. Upravo tu je potrebna intervencija države gdje je potrebno bitno sniziti doprinose na plaću. Predlažemo podizanje odbitka kod poreza na dohodak sa 3.800 kuna na 7.600 kuna. Jedan od problema s kojim se ugostitelji svakodnevno susreću je operativne prirode. U sklopu predmetne porezne reforme predlažemo da se uvede prag tolerancije na odstupanje zatečenog stanja blagajne od evidentiranog putem fiskalizacije u postotku do sedam posto ostvarenog prometa u trenutku pregleda blagajne.  Zatečeni višak novca u blagajni često može biti rezultat pogrešno vraćenog novca, pogreške u kucanju načina plaćanja, više odnosno manje vraćenog novca zbog nedostatka kovanica. Pogrešna je presumpcija da višak novca u blagajni predstavlja izričitu namjeru ovlaštene osobe da se ostvari neprijavljena dobit.

U zadnje vrijeme opet svjedočimo intenzivnijem pritisku poreznika na vlasnike raznih lokala koje se drastično kažnjava i zbog posve sitnih prekršaja poput neizdanog računa manjka u blagajni od desetak kuna. Kako to komentirate?

– Navedeni primjeri zvuče kao treniranje strogoće. Ugostitelji se svakodnevno nose s istim problemom. Kao što sam već rekao, zatečeni višak novac u blagajni može nastati iz niza razloga operativne prirode, a ne kao izričita namjera da se ostvari neprijavljena dobit. Državni aparat mora podići prag tolerancije na ovakve i slične slučajeve jer je šteta koju time prouzroči daleko veća od one koju ona trpi. Država mora biti učitelj i oslonac poduzetnicima.

KAKO SU UGOSTITELJI UKRALI DRŽAVI 1,4 MILIJUNA KUNA: Osmislili način kako pomoću fiskalih kasa zamračiti novac

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr