Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

HRVATSKA STVARNOST

PORAZNA SLIKA PREDŠKOLSKOG ODGOJA: Čak 40 posto djece ne ide u vrtić, oni već u startu nemaju jednake šanse

Skoro svaki treći grad i općina u Hrvatskoj – njih 161 – na svojem području nemaju ni vrtić ni jaslice, a njih 96 nema čak ni organiziranu predškolu, koaj je obvezna za svu djecu prije polaska u prvi razred osnovne škole.

U dvije trećine općina i gradova u vrtić ne ide ni polovica djece, a razlike u obuhvatu djece su ogromne: od Brodsko-posavske županije gdje vrtić pohađa tek 18,9 posto djece do Grada Zagreba gdje ih u vrtić ide gotovo 90 posto.

VELIKE PROMJENE U DJEČJIM VRTIĆIMA: Diljem zemlje se uvodi smjenski rad, a i cijene će se mijenjati

Lošija jedino Irska, ali ona ima drugačiju politiku

Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj vrtić pohađa jedva nešto više od polovice djece u dobi od treće do šeste godine, dok je u 15 država EU, na čelu s Maltom, Francuskom i Belgijom, taj udio još prije nekoliko godina prešao 90 posto. Manji udio djece u vrtićima od Hrvatske ima samo Irska, koja je, međutim, specifična jer se tamošnja obiteljska već godinama uspješno temelji na izdašnim naknadama za ostanak majki s djecom kod kuće, barem do škole, piše Jutarnji list.

No, usprkos tomu obuhvat djece u vrtićima u Irskoj tek je neznatno niži nego u Hrvatskoj. Primjerice, promatra li se skupina četverogodišnjaka, u Irskoj vrtić pohađa njih 56 posto, a u Hrvatskoj 59,6 posto. Prva sljedeća država nakon Hrvatske s najnižim obuhvatom djece u dobi od 4 godine je Cipar, ali tamo ih u vrtić ide 74 posto, dok Poljska i Bugarska imaju po 80 posto djece u predškolskim ustanovama, a Slovenija je prije dvije godien došla do udjela od 89,3 posto.

Da je nedostupnost vrtića izvor socijalnih nejednakosti upozoravaju dr. Ivana Dobrotić i dr. Teo Matković s Katedre za socijalnu politiku zagrebačkog Pravnog fakulteta u svojoj studiji “Pokazatelji obuhvaćenosti i ulaganja u redovne programe ranog i predškolskog obrazovanja u Hrvatskoj u kontekstu postizanja ciljeva iz Barcelone i pedagoškog standarda”.

OSNOVNA ŠKOLA TRAJAT ĆE DEVET GODINA? Ovo su sve promjene koje bi trebala donijeti nova velika reforma obrazovanja

Nigdje siromašni nemaju tako male šanse kao u Hrvatskoj

“Vrtići imaju prije svega odgojno-obrazovnu funkciju. Radi se sustavu koji je iznimno bitan sa stajališta izjednačavanja životnih izgleda djece te ublažavanja negativnih posljedica koje sa sobom nosi odrastanje u siromaštvu”, kaže za Jutarnji list dr. Dobrotić, suatorica studije.

Naime, čuvanje djece zaposlenih roditelja tek je jedan dio društvene uloge dječjih vrtića, dok je onaj drugi dugoročno mnogo važniji – izjednačavanje izgleda u daljnjem školovanju i životu.

A Hrvatska je jedno od socijalno najnepropusnijih društava u EU. Konkretno, dijete niskoobrazovanih i materijalno ugroženih roditelja nigdje u EU nema tako malo šanse izdignuti se iznad statusa svojih roditelja ili završiti fakultet kao u Hrvatskoj. Čak 17 puta manje nego u Norveškoj! Ovdašnje dijete odraslo u obitelji primatelja socijalne pomoći ima nevjerojatno velike izglede da će u odrasloj dobi biti u istoj poziciji.

Već su brojna istraživanja pokazala da glavnu ulogu u promjeni takve situacije ima obrazovanje, ponajviše ono predškolsko jer razlike među djecom nastaju još prije nego što im formalno školovanje počne, a što vrijeme više odmiče sve ih je teže prevladati.

KAKO ĆE ŽIVJETI DANAŠNJA GENERACIJA DJECE I MLADIH: Hoće li ih uništiti siromaštvo, terorizam, nesigurni poslovi?’

Vrtići su važniji za socijalizaciju od baka i djedova

“Djeca iz siromašnijih obitelji, slabije obrazovanih roditelja, kakvih kod nas na selu ima dosta, ta temeljna znanja ne dobiju u svojoj obitelji jer roditelji često ne uviđaju koliko je to važno ili ne dođu u priliku da to djetetu objasne. Bez obzira na stupanj obrazovanja, rijetki su roditelji koji će ciljano posjesti dijete od pet godina i objašnjavati mu negativne brojeve ili što su planeti, da je Zemlja okrugla i okreće se oko Sunca. To se obično dogodi slučajno, u nekom usputnom razgovoru, kakvi su ključni za dijete. Ako se dijete tada zainteresira, roditelj će mu detaljnije objasniti o čemu se radi i dijete će iz te usputne lekcije zapamtiti više nego što mi mislimo. No, roditelji lošijeg obrazovanja mnogo se rjeđe s djetetom zateknu u takvim razgovorima”, kazala je za Jutarnji list jedna učiteljica nižih razreda osnovne škole iz jednog malog mjesta u unutrašnjosti Hrvatske.

A razlike nastale u predškolskoj dobi kroz školu se samo se povećavaju jer škole u Hrvatskoj – pokazalo je već nekoliko istraživanja – nemaju nikakvu funkciju u izjednačavanju izgleda djece različitih obiteljskih zaleđa. To što dobivaju u vrtiću koji je – također pokazuju istraživanja – nakon treće godine iznimno koristan za svu djecu, a nezamjenjiv za djecu iz ugroženih obitelji, bake i djedovi koji najčešće brinu o djeci zaposlenih roditelja, a često ni sami roditelji, djetetu ne mogu dati.

“Provođenje vremena s roditeljima i bakama, odnosno djedovima, bitno je, no s obzirom na važnu kognitivnu i socijalnu funkciju koju imaju predškolski programi, ali i potrebu djece za socijalizacijom s vršnjacima, to ne bi smjela biti jedina opcija, i prednost bi svakako trebalo dati predškolskim programima”, ističe dr. Dobrotić.

VLADA DONOSI ODLUKU: Mijenja se radno vrijeme vrtića, a rastu i rodiljne naknade?

Cijena vrtića ne bi smjela biti veća od 500 kuna

Hrvatska je 2015. godine imala tek 19,9 posto djece obuhvaćene jaslicama i 57 posto djece koja idu u vrtić. Na regionalnoj razini, situacija je još i gora od nacionalnog prosjeka. U četiri županije – Vukovarsko-srijemskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj i Virovitičko-podravskoj – manje od desetine djece ide u jaslice, a manje od trećine u vrtiće. S druge strane, Grad Zagreb je dosegnuo tzv. barcelonski cilj, pa u jaslice ondje ide gotovo 40 posto djece mlađe od tri godine, a u vrtić gotovo 90 posto onih od treće godine do polaska u školu.

Problem nije samo u kroničnom manjku vrtića, već i u nedostatku odgajatelja i visokoj cijeni koju plaćaju roditelji. U cijeloj Hrvatskoj zaposleno je 11.538 odgajatelja, a trebalo bi ih biti dvostruko više. A godišnje se na studij upisuje 626 studenata, dok je na burzi oko 650 odgajatelja/ica. U čak osam županija škola je barem dvostruko više nego vrtića.

Prema preoprukama stručnjaka, cijena vrtića ne bi smjela biti veća od 500 kuna, no cijenu veću od te plaćaju roditelji u čak 57 posto općina i 89 posto gradova. Dok su, primjreice, vrtići u Viru ili Kalinovcu besplatni, u Kraljevici kod Rijeke cijena doseže gotovo 1000 kuna po djetetu.

OBITELJSKE MUKE: Roditelji dugo rade, vrtići su prepuni, bez baka-servisa ne ide

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr