PORAŽAVAJUĆE: / Hrvatski maturanti misle da je homoseksualnost bolest, a gotovo polovica smatra da je ok korištenje ZDS-a

Cilj istraživanja je bio dobiti uvid u razine i strukturu političke pismenosti učenika i učenica

3.5.2021.
14:48
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Istraživanje "Politička pismenost učenika i učenica završnih razreda srednjih škola" iznjedrilo je rezultate o političkoj pismenosti hrvatskih maturanata. Rezultati su objavljeni, a istraživanje je provedeno tijekom ožujka 2021. u 67 završih razreda iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske.

Uzorak od 1.122 učenika/ica nacionalno je reprezentativan s obzirom na regionalne zastupljenosti i vrstu srednjoškolskog programa (gimnazijski, četverogodišnji i petogodišnji strukovni te trogodišnji strukovni).

Cilj istraživanja je bio dobiti uvid u razine i strukturu političke pismenosti učenika i učenica. Istraživanjem se nastojalo otkriti politička znanja, sklonost predrasudama i stereotipima, vrijednosne stavove i afinitete, medijsku pismenost, građansku kulturu i navike mladih.

Cijelo istraživanje objavljeno je ovdje.

Tko je radio istraživanje?

Mladima pri sklapanju prijateljstava nije bitna rasa, vjera ili nacionalnost, a na njihovo političko znanje uvelike ovisi vrsta srednjoškolskog programa koji pohađaju, što pokazuje potrebu za kvalitetnijom implementacijom građanskog odgoja i obrazovanja, istaknuto je na današnjem predstavljanju rezultata istraživanja "Politička pismenost učenika i učenica završnih razreda srednjih škola" na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Nalazi istraživanja predstavljaju nastavak sustavnog ispitivanja stavova i ponašanja mladih te se naslanjaju na dva prethodna istraživanja iz 2009./2010. i 2014./2015. Treći val istraživanja, u suradnji s GOOD inicijativom, provodili su Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Gong, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Centar za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu i Filozofski fakultet u Rijeci.

Trećina maturanata smatra da je homoseksualnost bolest

"Generalno govoreći, socio-politički stavovi mladih u 2021. godini nešto su demokratičniji nego što je to pokazalo istraživanje iz 2015. godine. To se posebno uočava kod stavova prema homoseksualnim osobama, u smanjenom priklanjanju autoritarnim tendencijama, kod stavova prema medijima te u odnosu prema vlastitoj i tuđoj naciji. Ipak, i dalje ima potrebe i prostora za razvoj demokratske kulture mladih.

Primjerice, iako se ove godine primjećuje značajan pomak u pravcu tolerantnijeg odnosa prema osobama homoseksualne orijentacije, kod dijela sudionika_ica još su prisutni negativni stavovi i diskriminatorne težnje spram ove manjinske skupine", istaknula je dr. sc. Jelena Matić Bojić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Trećina ispitanih u 2021. smatra da je homoseksualnost poremećaj ili bolest te da homoseksualne osobe ne bi trebale javno istupati zbog opasnosti od lošeg utjecaja na mlade. Gotovo 50% učenika_ica smatra da se homoseksualna orijentacija ne bi trebala javno isticati i da bi homoseksualne osobe ovaj aspekt identiteta trebale izražavati samo u privatnoj sferi.

Čak 20 posto učenika misli da bi muškarac trebao zarađivati za obitelj

Stavovi su progresivniji i na polju rodne ravnopravnosti u odnosu na prethodne rezultate. No, oko 20% sudionika_ica slaže s tim da je muškarac taj koji mora zarađivati kako bi prehranio obitelj. Manje od 50% sudionika/ica odbacuje ideju da su žene biološki predodređene za poslove s ljudima, kao što su učiteljice i njegovateljice, nego za bavljenje tehnikom i informatikom.

Činjenica da otprilike četvrtina ispitanih na tu temu zauzima neodlučnu poziciju, dok četvrtina smatra da odabir i uspjeh u poslu jesu biološka zadatost govori o ukorijenjenosti rodnih stereotipa čije se posljedice mogu manifestirati u budućim odlukama i ponašanjima učenika i učenica.

Pozitivan nalaz jest da preko 90% mladih može zamisliti da im osoba druge rase, vjere ili nacionalnosti postane prijatelj.

Nemaju povjerenje u političke stranke

Učenici i učenice završnih razreda srednjih škola pokazuju prilično niske razine povjerenja u različite institucije i izvore informiranja. Političkim strankama vjeruje svega 7,2%, Hrvatskom saboru 14,7%, a Vladi Republike Hrvatske 16,7% sudionika_ica istraživanja. Lokalne vlasti i Predsjednik RH stoje nešto bolje, njima vjeruje nešto više od petine mladih. S druge strane, većinsko povjerenje uživaju samo vojska (66,8%) i znanstvenici (63,5%). Oko 60% učenika/ca smatra da su među članstvom političkih stranaka one osobe koje se žele umrežiti s ciljem dobivanja (dobrog) posla. Iz toga proizlazi da većina mladih smatra da je politički angažman dijela članstva u političkim strankama motiviran osobnim, a ne javnim interesom.

"Ukupno političko znanje učenika razmjerno je nisko te je njegova razina slična onoj koja je utvrđena u istraživanju 2015. godine. Došlo je do pada vezano uz razumijevanje temeljnih političkih pojmova i poznavanje ustavno-političkog poretka, a do porasta u pogledu političke informiranosti. Nadalje, niske su razine političke participacije te povjerenja u različite institucije i izvore informiranja. Zanimljivo je da među izvorima informiranja učenici imaju najmanje povjerenja u društvene mreže i internet portale, ali se istovremeno putem njih prilično često informiraju", pojasnio je dr. sc. Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Vrsta srednjoškolskog programa je i dalje ključan čimbenik za političko znanje i informiranost te političku socijalizaciju mladih. Učenice i gimnazijalci u većoj mjeri iskazuju tolerantnije stavove i stavove koji su više u skladu s demokratskom političkom kulturom.

"Generalno možemo govoriti o razlikama u stavovima između učenica i učenika, kao i gimnazijalaca/ki u odnosu na učenike/ice strukovnih programa. Rezultati pokazuju da nije napravljen adekvatan pomak u razvoju i implementaciji građanskog odgoja i obrazovanja koji je trebao smanjiti razlike i povećati političku pismenost svih učenika i učenica završnih razreda srednjih škola u Hrvatsko"”, zaključili su istraživači.

Misle da je Jugoslavija bila moćnija i neovisnija nego Republika Hrvatska

Stavovi sudionika vezano za teme Drugog svjetskog rata i poraća ukazuju da tek nešto manje od trećine sudionika smatra Nezavisnu Državu Hrvatsku fašističkom tvorevinom, a njih više od polovice je neodlučno ili se ne želi opredijeliti po tom pitanju (Tablica 24). Po pitanju karaktera Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije više od polovice sudionika smatra da je SFRJ bila komunistička diktatura.

S tvrdnjom da su Hrvati u toj državi bili u podređenom položaju slaže se ili se u potpunosti slaže skoro polovica sudionika. S druge strane, 50% sudionika vidi SFRJ kao politički moćniju i neovisniju od volje velikih sila u odnosu na današnju Republiku Hrvatsku.

Tako učenici u većoj mjeri od učenica smatraju da je Nezavisna Država Hrvatska bila fašistička tvorevina, da je Jugoslavija bila komunistička diktatura, ali i da je Jugoslavija bila politički moćnija i neovisnija od volje velikih sila, nego što je to danas Hrvatska. Regionalne razlike postoje na tri od četiri tvrdnje, ali nema pravilnosti te nije moguće detektirati konzistentni obrazac razlika.

Prema vrsti srednjoškolskog programa postoje statistički značajne razlike u prosječnom slaganju s tri od četiri tvrdnje. Gimnazijalci u najvećoj mjeri smatraju da je NDH bila fašistička tvorevina te da su Hrvati bili u podređenom položaju u Jugoslaviji, zatim slijede učenici četverogodišnjih strukovnih programa, 36 a nakon njih učenici trogodišnjih strukovnih programa. Također, gimnazijalci u odnosu na ostale učenike u većoj mjeri smatraju da je Jugoslavija bila komunistička diktatura.

Da je 'u redu' koristiti ZDS smatra 45 maturanata

Čak 45 posto maturanata smatra da je u redu koristiti "Za dom spremni", 25 posto ih je protiv toga. Puno ih je neodlučno, čak 30 posto.

Više od pola maturanata smatra da je Jugoslavija bila komunistička diktatura, a pola ih smatra da su Hrvati u toj državi bili podređeni.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali