Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

TKO ĆE ISTRAŽITI PUSH-BACK?

POLICAJAC NET.HR-U POSLAO FOTOGRAFIJE POSTUPANJA PREMA MIGRANTIMA, ISTUPILA I PRAVOBRANITELJICA: ‘Policija nije iznad zakona’

Razgovarali smo s Lorom Vidović o policijskom postupanju prema migrantima i tko bi i kako trebao istražiti sumnje i pritužbe kojih je sve više

S Lorom Vidović, pučkom pravobraniteljicom RH, koja već dulje vrijeme upozorava na probleme u tretiranju migranata u Hrvatskoj, a zbog svojih istupa doživjela je kritike i ministra policije, Davora Božinovića, ali i predsjednice Republike, Grabar Kitarović, razgovarali smo nakon što je ostao nerasvijetljen slučaj dvojice nigerijskih studenata koji su nakon legalnog boravka u Hrvatskoj završili u BiH, uz tvrdnje da ih je otela i “izbacila” iz zemlje hrvatska policija. Net.hr je objavio i razgovor s jednim policajcem koji je opisao kako se unutar sustava, u svojevrsnoj “sivoj” zoni, formiraju mobilne grupe za izbacivanje migranata, te se ne isključuje mogućnost da su i ovi studenti obuhvaćeni postupanjem takvih grupacija.

NET.HR. Ima li vaš ured ikakvih saznanja o postojanju posebnih jedinica unutar hrvatske policije – koje rade na “izbacivanju” migranata preko granice u BiH?

VIDOVIĆ: Nisam dosad čula za te posebne jedinice, ali brojne pritužbe migranata na policijsko postupanje koje mi zaprimamo od 2016. često su uvelike podudarne u opisu policijskog postupanja s navodima koji se mogu pročitati u izvješćima domaćih i međunarodnih organizacija, a sve češće i u svjedočanstvima policajaca koji žele sačuvati anonimnost. U suštini, radi se o ignoriranju traženja međunarodne zaštite, nasilnom postupanju, otuđivanju novca i drugih vrijednosti te vraćanju preko zelene granice, bez provođenja zakonom predviđenih postupaka.

NET.HR: Ured pravobraniteljice u srpnju ove godine objavio je anonimno pismo, svjedočenje jednog policajca o nehumanim postupcima prema migrantima. Jeste li nakon objavljenog pisma i drugih skupljenih informacija uspjeli dobiti preciznije informacije iz MUP-a, odnosno policije? 

VIDOVIĆ: Pismo smo objavili upravo radi toga što od tijela nadležnog za provođenje istrage, DORH-a, kao ni od saborskih odbora, nismo zaprimili baš nikakvu povratnu informaciju o eventualno poduzetim radnjama kako bi se njegovi navodi na neovisan način istražili. Nažalost, ni moj Ured, ali ni javnost, do sada ne znaju ništa o tome je li ta istraga ikada uopće pokrenuta i kakve je rezultate dala. Jedino smo naknadno zaprimili odgovor Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost s preslikom očitovanja MUP-a, iz čega smo doznali kako je Odbor o sadržaju pisma informirao MUP mjesec dana prije njegove objave u medijima.

NET.HR: Kakav je vaš zaključni stav: jesu li postupanja hrvatske policije prema migrantima trenutačno pod ikakvom kontrolom, odnosno, što mogu učiniti institucije koje bdiju nad ljudskim pravima i zainteresirana javnost? 

VIDOVIĆ: Prije svega, treba reći da velika većina hrvatskih policajaca svoj posao radi iznimno stručno, i profesionalno, u izuzetno teškim okolnostima, i da oni zaslužuju svu našu podršku. Nažalost, ima i onih koji ne postupaju na takav način i za takve je slučajeve uspostavljeno više mehanizama. Prije svega, MUP ima sustav unutarnjeg nadzora, međutim on nije neovisan, a stopa utvrđenih nepravilnosti unutar tog okvira je zaista mala, manja od 10 posto. S druge strane, Povjerenstvo za rad po pritužbama kao tijelo neovisnog građanskog nadzora, iako je zakonom predviđeno, još uvijek nije funkcionalno. Osim toga, i saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ima određene ovlasti u odnosu na rad policije i traži očitovanja o postupanju u konkretnim slučajevima, no pitanje je koliko je to učinkovito, budući da se oslanja jedino i isključivo na MUP-ova očitovanja, a nema mehanizme kojima bi mogao biti objektivan i uzeti u obzir i drugu stranu.

Međutim, u slučajevima sumnje u ovakva kršenja zakona i ljudskih prava za vrijeme policijskog postupanja, neovisno o tome radi li se o bilo kojem građaninu RH ili migrantu, najvažniju, zapravo krucijalnu ulogu treba imati državno odvjetništvo koje jedino može provesti učinkovitu i neovisnu istragu. O tome govori i praksa Europskog suda za ljudska prava.

Istovremeno, svjedoci smo i sužavanja demokratskog prostora za branitelje ljudskih prava, pogotovo migranata, u kojem su udruge i odvjetnici koji štite njihova prava i pružaju im podršku nerijetko javno optuživani za neopravdan pritisak na policiju, a ograničen im je i pristupa detencijskim centrima za strance. Dobro je već poznato i da je mojoj instituciji onemogućen neposredan pristup podacima o policijskom postupanju prema iregularnim migrantima. U takvim okolnostima, nažalost, od predstavnika MUP-a moguće je i čuti da oni koji govore o nezakonitim postupanjima unutar policije ocrnjuju Hrvatsku, dok je realnost upravo suprotna – Hrvatsku na žalost ocrnjuju upravo oni pojedinci koji postupaju nezakonito, kao i oni koji te navode ne istražuju ili ih prikrivaju, a ne oni koji o tome javno govore.

Fotografija koju nam je poslao izvor prikazuje postupanje prema migrantima

NET.HR: Je li saborski Odbor za ljudska prava učinio dovoljno za rasvjetljavanje sumnji oko nezakonitog i nehumanog postupanja prema migrantima? Vi ste već više puta upozoravali da MUP i DORH odbijaju ozbiljno istražiti nasilje nad migrantima. 

VIDOVIĆ: Kako su i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost upoznati s ovom problematikom, tražila su se očitovanja od MUP-a, sazivale sjednice, raspravljalo se o tome u više navrata. Prema tome, koraci se poduzimaju, ali neke konkretne učinke još očekujemo. Međutim, treba ponoviti – učinkovita i neovisna istraga glavni je mehanizam koji može rasvijetliti ovakav tip sumnji, to je standard pravne države, a nju može provesti jedino DORH. Međutim, ono što sad imamo je da čelnici MUP-a na sve navode, pritužbe i izvješća odgovaraju jednostavnim i bezrezervnim negiranjem mogućnosti nezakonitog postupanja, u baš svakom slučaju, i to nerijetko vrlo brzo nakon samog događaja, a o eventualnom postupanju DORH-a nema nikakvih informacija.

Ono što treba očekivati od pravne države uslijed ovakvih pritužbi je jamstvo da će temeljito poduzeti sve razumne i raspoložive korake kako bi istražila ima li nepravilnosti i nezakonitosti u radu državnih tijela i time osigurala sigurnost svih građana. U suprotnom se stječe dojam da je policija iznad zakona, a da migranti nisu vrijedni jednakog postupanja.

NET.HR: Kakva je vaša ocjena dosega međunarodne kontrole, odnosno, u našem slučaju, nadzora iz “centrale” EU-a, nad sumnjama za problematično postupanje hrvatske policije?

VIDOVIĆ: Razne europske instance reagirale su na ovaj problem. Povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović osudila je provođenje push-backova i zatražila učinkovitu istragu, a prošlog tjedna je nakon obilaska migrantskih kampova u BiH ponovila da su navodi o postupanju hrvatske policije prema migrantima vrlo zabrinjavajući. Što se Schengena tiče, tijekom postupka evaluacije, svojevrstan nadzor je postojao, i Europska komisija je po njegovu okončanju zaključila da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala ispunjavanje potrebnih uvjeta za potpunu primjenu Schengenskih pravila i standarda.

NET.HR: Je li u okviru ulaska u Schengen predviđen pojačan nadzor u kojem je moguće – pojednostavljeno rečeno – dovođenje u red i hrvatske policije?

VIDOVIĆ: U Komunikaciji EK piše kako se Hrvatska obvezala nastaviti poboljšavati zaštitu ljudskih prava, međutim u njoj se izričito navodi i kako zaštita prava tražitelja međunarodne zaštite i ostalih migranata te navodi o uskraćivanju pristupa sustavu azila kao i uporaba sile policije na granici “i dalje ostaju izazov”. Također, Hrvatska se obvezala istražiti navode o nezakonitom postupanju na svojim vanjskim granicama, nadzirati situaciju i informirati Komisiju o napretku. Zato je od prosinca 2018. dio kriznog fonda u iznosu od 6,8 milijuna eura namijenjen novom mehanizmu monitoringa, koji bi trebao pomoći da se aktivnosti granične kontrole usklade s EU-om i međunarodnim obvezama, posebno s načelom zabrane protjerivanja ili vraćanja, a rezultati tog projekta trebali bi biti raspravljeni s Komisijom, mojim Uredom i organizacijama civilnog društva. Koliko nam je do sada poznato, dio tih sredstava utrošen je na edukacije dijela policijskih službenika, što je izuzetno važno. Naravno, mi o detaljima nemamo više informacija, no svakako ćemo pratiti kako će se rezultati tih edukacija reflektirati na stvarno stanje na terenu i postupanje prema migrantima, odnosno, hoće li nakon provedenih edukacija o važnosti zaštite ljudskih prava, broj pritužbi ipak biti manji.

Većina policajaca svoj posao radi dobro, no zabrinjavaju oni koji ne postupaju tako, poručuje Lora Vidović. Foto: PixsellFoto: Pixsell

NET.HR: Što je do sada vaš Ured uspio napraviti oko pritužbi na neljudsko postupanje prema migrantima? Idu li i vaši izvještaji prema EU razini?

VIDOVIĆ: Mi, kao institucija za zaštitu ljudskih prava, temeljito istražujemo sve pritužbe kroz mehanizme koji su nam raspolaganju u okviru zakonskih nadležnosti i o svojim zaključcima redovito obavještavamo Sabor, njegove odbore i, svakako, javnost. Međutim, od lipnja 2018. mojim savjetnicama i meni osobno, u ispitnim postupcima i NPM ((Nacionalni preventivni mehanizam, op.a.) obilascima policijskih postaja, uskraćuje se uvid u Informacijski sustav i druge podatke o postupanjima prema iregularnim migrantima, tako da smo, na primjer, u lipnju ove godine morali prekinuti obilazak te uputiti ministru upozorenje – nažalost, bez učinka.

S obzirom na to da je NPM mandat Pučkog pravobranitelja predviđen i jamčen međunarodnim instrumentima za sprječavanje mučenja, izvijestili smo o tome i nadležne međunarodne odbore i tijela, a progovaramo i na regionalnim mrežama čiji smo članovi, konferencijama i drugim stručnim događanjima. Svakako kanimo nastaviti upozoravati na opasnosti za društvo kada institucije, pogotovo one koje su ustavnim poretkom predviđene za zaštitu ljudskih prava, ne mogu učinkovito obavljati svoj posao.

Povratak na Net.hr