PREDSTAVIO IZVJEŠĆE

PLENKOVIĆ SABORU O SASTANCIMA EUROPSKOG VIJEĆA: ‘Hrvatska bi 2019. trebala ispuniti sve tehničke uvjete za ulazak u Schengen’

‘Hrvatska je tijekom 2017., uz rad na kreiranju, implementaciji i praćenju europskih politika, predstavila nacionalnu strategiju za uvođenje eura, nastavila ispunjavati uvjete za ulazak u schengenski prostor te nastavila zagovarati i podržavati ideju proširenja EU-a na zemlje jugoistočne Europe, uz zaštitu konstitutivnosti i jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH.’

Migracije i budućnost Europe te digitalni razvoj bile su glavne teme na dnevnom redu Europske unije u 2017. godini, kazao je premijer Andrej Plenković u srijedu u Hrvatskom saboru.

Nacionalna strategija za uvođenje eura

Plenković je Saboru predstavio izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća u 2017. godini, s naglaskom na Hrvatsku. Hrvatska je tijekom 2017., uz rad na kreiranju, implementaciji i praćenju europskih politika, predstavila nacionalnu strategiju za uvođenje eura, nastavila ispunjavati uvjete za ulazak u schengenski prostor te nastavila zagovarati i podržavati ideju proširenja EU-a na zemlje jugoistočne Europe, uz zaštitu konstitutivnosti i jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH, ističe se u izvješću. Europskom unijom u 2017. predsjedale su Malta i Estonija.

Malteško predsjedanje u prvoj polovici godine obilježilo je pitanje migracija i političko promišljanje o budućnosti EU-a u povodu 60. obljetnice Rimskih ugovora, obilježene summitom u Rimu u ožujku, dok je estonsko predsjedanje stavilo naglasak na digitalni razvoj, čemu je bio posvećen summit potkraj rujna, kazao je premijer. Europska unija nastavlja ove godine raspravu o reformi politike azila. Dogovor o tom pitanju trebao bi biti postignut do lipnja ove godine, no otežavaju ga zemlje Višegradske skupine koje se i dalje protive obvezujućim kvotama za raspodjelu izbjeglica.

Preuzimanje 1583 migranata iz Grčke, Italije i Turske

S tim u vezi, Plenković je kazao da je Hrvatska preuzela obvezu preuzeti iz Grčke, Italije i Turske 1583 ljudi. Do sada je primljeno 60 ljudi iz Grčke, 21 iz Italije i 48 iz Turske (sedam sirijskih obitelji). Podsjetio je također da smo u prosincu uplatili 200.000 eura u Fond za Afriku. U pogledu rasprave o budućnosti Europe, Plenković je najavio da će početkom veljače na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu održati izlaganje o hrvatskim stajalištima o tom pitanju. Tjedan dana nakon toga će zajedno s potpredsjednicama vlade Marijom Pejčinović-Burić i Martinom Dalić razgovarati o Europskom komisijom i njezinim predsjednikom Jean-Claudeom Junckerom o svim pitanjima koja su važna za Hrvatsku u svim aspektima njezina članstva u EU, dodao je.

Plenković je ponovno istaknuo da bi Hrvatska 2019. trebala ispuniti sve tehničke uvjete za ulazak u Schengen, a nakon toga je na državama članicama da donesu političku odluku o tome. Uz to, Hrvatska će nastaviti ispunjavati uvjete za uvođenje eura i nada se da će 2020. biti spremna za ulazak u europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za euro. Uvođenje eura očekuje se pak potkraj mandata iduće vlade, kazao je.

Nova strategija proširenja EU

Kada je riječ o daljnjem proširenju EU-a, Plenković je kazao da će Europska komisija u veljači predstaviti novu strategiju proširenja od koje se očekuje poruka ohrabrenja zemljama jugoistočne Europe da ustraju u svojim nastojanjima da uđu u EU. Hrvatska pritom naglašava važnost individualnog pristupa i ispunjavanja kriterija za članstvo i spremna im je pritom pomoći, kazao je. Plenković je podsjetio da će Hrvatska u prvoj polovici 2020. predsjedati EU-om, u sklopu 18-mjesečnog trija s Rumunjskom i Finskom.

To će također biti prilika da se da poticaj politici proširenja EU-a, 20 godina nakon Zagrebačkog summita, kazao je. U fokusu hrvatskog predsjedanja EU-om bit će osim toga gospodarski rast i zapošljavanje te bolja prometna i energetska povezanost Europe, dodao je. Proširenje je i jedan od glavnih prioriteta bugarskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici ove godine i u svibnju će se u Sofiji održati summit svih država članica EU-a i zemalja zapadnog Balkana. Plenković je istaknuo da se Hrvatska prošle godine pridružila pojačanoj europskoj suradnji na području obrane (PESCO), zajedno s još 24 države članice.

Novi pristup: Liderska agenda

Suradnja za sada predviđa 17 konkretnih projekata, a Hrvatska sudjeluje u njih pet orijentirajući se na pomoć u prirodnim katastrofama, razmjestivost snaga, vojnu mobilnost, logistiku i kibernetičku sigurnost, kazao je. U pogledu Brexita, šefovi država i vlada EU-a složili su se na summitu u prosincu da je postignut dovoljan napredak u prvoj fazi pregovora o razdruživanju te su odobrili prelazak u drugu fazu pregovora u kojoj će se raspravljati o prijelaznom razdoblju i okviru za buduće odnose. Glede nedavnih sugestija da bi Velika Britanija mogla promijeniti mišljenje o izlasku iz EU-a, Plenković je kazao kako smatra da je riječ više o nagađanjima nego o realnoj mogućnosti te da odluku naroda na referendumu treba poštivati iako osobno smatra da je odluka o njegovu raspisivanju bila pogrešna.

Kao važnu novost u radu Europskog vijeća, Plenković je istaknuo novi pristup definiran u tzv. liderskoj agendi po kojem će se Europsko vijeće, najviše političko tijelo EU-a koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica, izravnije i češće baviti politički osjetljivim pitanjima poput migracija ili reforme Europske monetarne unije kako bi se ubrzao rad i riješili zastoji koji se događaju na razini Vijeća EU-a koje okuplja ministre zemalja članica. Plenković je sudjelovao i na Socijalnom summitu za pravedno zapošljavanje i rast, održanom 17. studenoga 2017., u švedskom Goteborgu. Europski parlament, Vijeće i Europska komisija zajednički su tom prigodom proglasili europski stup socijalnih prava u cilju jačanja socijalne pravne stečevine i ostvarenja učinkovitijih prava građana na temelju 20 ključnih načela.

Daljnji rad na programu za obrazovanje i kulturu

Na marginama tog summita održana je i neformalna rasprava šefova država i vlada EU-a o obrazovanju, znanosti i kulturi. Istaknute su ideje za daljnji rad na programu EU-a za obrazovanje i kulturu, među kojima su povećana mobilnost i više razmjena za mlade, uspostava mreže europskih sveučilišta do 2024., uzajamno priznavanje diploma sekundarnog obrazovanja i Erasmus za mlade umjetnike. Dogovoreno je i da se na nacionalnoj razini pokuša kao obvezno uvesti učenje dva strana jezika, kazao je Plenković.

Glede mladih, premijer je istaknuo da je nezaposlenost mladih u Hrvatskoj od 2013. do 2017. s gotovo 48 posto smanjena na 26 posto. Napomenuo je također da je 2018. proglašena Europskom godinom kulturne baštine te da bi je trebalo iskoristiti za jačanje svijesti o socijalnoj i gospodarskoj važnosti kulturne baštine. U Hrvatskoj će ona biti obilježena međunarodnim konferencijama „Podvodna kulturna baština u Europi danas – Zadar66 i „The Best in Heritage – Dubrovnik”. Zastupnik SDP-a Joško Klisović postavio je pitanje kako vlada politički pozicionira zemlju u EU, navevši kao primjere slanje posebne izjave na zajedničko stajalište EU-a o ljudskim pravima, Inicijativu tiju mora i Jeruzalem.

Hrvatska proglašena konzervativnijom od Poljske i Mađarske

Vijeće EU-a usvojilo je, naime, u veljači prošle godine zaključke o prioritetima EU-a na forumima UN-a za ljudska prava. Hrvatska je, uz Mađarsku i Poljsku, poslala svoja tumačenja i stavove u vezi tog dokumenta. Hrvatska izjava ocijenjena je konzervativnijom i od Poljske i od Mađarske, napomenuo je Klisović. S tim u vezi, Plenković je kazao da “osim nekih internih komentara u Hrvatskoj, nije primijetio da je bilo tko to problematizirao, niti da je ta izjava na bilo koji način promijenila stajalište EU-a prigodom rasprava o brojnim državama i tematskim sklopovima na samom Vijeću za ljudska prava.”

Što se tiče Incijative triju mora, kazao je da ona ima određene povijesne konotacije, ali i da je korisna jer jača suradnju sa zemljama koje su nam bliske i jezično i kulturološki slične te da nam može pomoći u snažnijem političkom i gospodarskom pozicioniranju na karti Europe, posebice kada se dovrši LNG terminal na Krku. U pogledu Jeruzalema, Plenković je kazao da je to što je Hrvatska bila suzdržana prilikom glasanja na Općoj skupštini UN-a u prosincu o rezoluciji kojom je osuđena odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem kao glavni grad Izraela ne mijenja hrvatsko stajalište o dvije države.

Plenković o Izraelu i Palestini: ‘Naša politika o dvije države se ni na koji način ne mijenja’

“Europska unija nije u New Yorku imala konzistentan i koherentan stav. Naša politika o dvije države ni na koji se način ne mijenja. Smatrali smo da inicijativa u Općoj skupštini nije bila nužna”, kazao je. Rezoluciju je podržalo 128 od 193 zemlje članice UN-a. Odgovarajući na pitanje zastupnika Mosta nezavisnih lista Mire Bulja u vezi pristupnih pregovora sa Srbijom i procesuiranja ratnih zločina u toj zemlji, Plenković je podsjetio da je Hrvatska pitanje legitimnosti srbijanskog Zakona o univerzalnoj jurisdikciji podizala puno puta, smatrajući da se njime krši suverenitet ne samo susjednih država nego i članica EU-a, te obećao da će nastaviti pozorno pratiti to pitanje.

Na pitanje zastupnika Mosta nezavisnih lista Roberta Podolnjaka u vezi aktiviranja tzv. “nuklearne opcije” protiv Poljske i stajališta koje će Hrvatska o tome zauzeti, Plenković je rekao da je u ovom trenutku riječ samo o riziku da to toga dođe. Europska komisija predložila je u prosincu Vijeću EU-a da se zbog kršenja vladavine prava protiv Poljske pokrene postupak predviđen člankom 7, koji u konačnici može dovesti do suspenzije prava glasa. Plenković je kazao da to pitanje još nije bilo na dnevnom redu ni Vijeća EU-a niti Europskog vijeća te da još nitko u EU nije jasno artikulirao svoj stav o tome. Poljska ima rok od tri mjeseca da otkloni probleme na koje ju je Komisija upozorila i Hrvatska očekuje da se pronađe rješenje koje bi izbjeglo aktivaciju članka 7 nakon čega bi se bilo jako teško vratiti natrag, kazao je.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr